• POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Naše djelovanje
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Tim Mreže mira
Facebook Twitter Instagram
U TRENDU
  • Poziv za Sarajevski energetski forum 2022
  • Javni poziv za izbor i imenovanje članova Savjetodavnog odbora građana Gradačac
  • Stigme
  • Verdict on atrocity crimes in the former Yugoslavia major step to addressing impunity – UN Human Rights Chief
  • Obraćanje Fikreta Bačića na Danu bijelih traka, 31.05.2023.
  • Govor Branka Ćulibrka na obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru
  • UN Women – Istraživanje o rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj koheziji
  • Javni oglas za popunjavanje radnog mjesta državnog službenika u Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine
Facebook Twitter Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Naše djelovanje
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Tim Mreže mira
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Home»Vijesti»Feminizam i rodna ravnopravnost»Digitalno nasilje prema ženama
Feminizam i rodna ravnopravnost

Digitalno nasilje prema ženama

28.12.2021Nema komentara5 Views
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

 Foto: Nemanja Pančić / Kamerades

Rodno zasnovano nasilje prema ženama u digitalnom prostoru oslikava svakodnevno nasilje prema ženama koje se dešava u društvu koje takvo nasilje proizvodi. 

Odnos ljudi prema tehnologiji predstavlja proces dugog trajanja1. Još je primer ludističkog pokreta pokazao da odnos ljudi i tehnologije može biti nasilan, odnosno da ljudi mogu da uništavaju mašine, kao i da ih mogu koristiti za „uništavanje“ drugih ljudi. S istorijskog stanovišta, upotreba tehnologije u štetne svrhe, odnosno pojava savremenog oblika digitalnog nasilja, ne predstavlja novost, već kontinuum istorijskog nasilja. Nasilje u digitalnom prostoru se uglavnom ispoljava u odnosu na umišljene ili stvarne razlike/pretnje/rizike −rod, pol, rasu, klasu, politička ili verska uverenja, seksualnu orijentaciju i drugo. Nalik tradicionalnim oblicima nasilja i digitalno nasilje motivisano je borbom/posezanjem za moći i dominacijom. Sam čin digitalnog nasilja predstavlja izbor nasilnika. Nasilnik uvek ima izbor da postupi drugačije, odnosno ima izbor da ne čini nasilje.

Isprepletanost različitih oblika nasilja

Digitalno nasilje nije hermetična pojava. Ono ima svojstvo prelivanja i odražavanja na različite dimenzije našeg postojanja, na šta ukazuju iskustva osoba koje su pretrpele ovaj oblik nasilja. Digitalno nasilje najčešće se javlja u kombinaciji s ostalim oblicima nasilja (fizičko, ekonomsko, psihičko, seksualno…), ali može da postoji i samostalno. To pokazuje i istraživanje koje je Alternativni centar za devojke sproveo u 2019. godini. Povod za obraćanje vaninstitucionalnim sistemima podrške (SOS službe i Sigurne ženske kuće) u 64% slučajeva bio je neki od „tradicionalnih“ oblika nasilja (fizičko, ekonomsko, psihološko, seksualno), mada je i u ovim slučajevima bilo elemenata/tragova digitalnog nasilja. U 27% slučajeva osobe su se obraćale prvenstveno zbog rodno zasnovanog nasilja koje je učinjeno upotrebom informaciono komunikacionih tehnologija (u daljem tekstu IKT), a u 9% nije bilo moguće razlučiti koji je povod za obraćanje mehanizmu podrške, „tradicionalni“ oblici nasilja ili rodno zasnovano nasilje učinjeno upotrebom IKT-a. Analiza iskustva osoba koje su pretrpele neki oblik digitalnog nasilja ukazuje na „neuhvatljivost“ ovog oblika nasilja.

U iskustvu žrtava/preživelih prepliću se različiti oblici nasilja, koji pojedinačno dobijaju na važnosti u različitim momentima i iz različitih razloga, jer su mehanizam njihovog vršenja i posledica međusobno slični. Bilo da su prepoznati i imenovani ili ne, precizna distinkcija digitalnog nasilja u okviru kontinuuma nasilja, može se napraviti samo „veštački“ radi analize u istraživačke svrhe2.

Delom i zbog toga, za sada ne postoji opšteprihvaćena definicija digitalnog nasilja. U upotrebi su različiti termini, poput online ili sajber nasilje, nasilje učinjeno/potpomognuto upotrebom tehnologije/informaciono komunikacionih tehnologija, nasilje u digitalnom okruženju i dr. Prema Evropskoj agenciji za osnovna ljudska prava, rodno zasnovano nasilje prema ženama učinjeno upotrebom IKT-a jeste krovni termin koji se koristi da označi sve vrste štetnog i nezakonitog ponašanja prema ženama u digitalnom prostoru. Definicija Evropske agencije za osnovna ljudska prava računa na karakter tehnologije kao pojave koja se brzo menja. To znači da anticipira da tehnologija može poslužiti kao sredstvo za vršenje novih i trenutno nepoznatih oblika nasilja, što je gledište blisko feminističkom.

Rodno zasnovano nasilje prema ženama učinjeno upotrebom IKT, razlikuje se od tzv. cyberbullinga, što se uglavnom odnosi na vršnjačko nasilje (među maloletnim licima) u digitalnom prostoru. Ipak, rodna dimenzija cyberbullinga pojava je o kojoj se nevoljno govori, jer se pogrešno smatra da nasilje među decom nije motivisano rodnim i polnim razlikama, iako brojna istraživanja ukazuju da cyberbulling u većoj meri pogađa devojčice.

S obzirom na to da digitalno nasilje nije rodno neutralno, feministički pristup pitanjima digitalnog nasilja odnosi se, pre svega, na kritiku sistema vrednosti koji podržava kulturu okrivljavanja žrtve/preživele i mizoginiju. Ove pojave su prenete u digitalni prostor, gde usled nekažnjivosti i jasne društvene osude, bujaju u različitim oblicima. Rizik od nasilja za žene i devojčice u digitalnom prostoru znatno je viši nego za muškarce. To, nažalost, potvrđuje i slučaj tragično preminule Kristine Kike Đukić. Sudeći prema navodima na portalima, imamo razlog za sumnju da je nasilje kroz koje je prolazila bilo motivisano i njenim polom.

Mnoge mlade i uspešne žene u svetu digitalnih mreža upozoravaju i svedoče o različitim negativnim iskustvima, ali i o nasilju koje je upereno protiv njih samo zato što su žene. Mnoge javne ličnosti kod nas i u svetu, među kojima su najglasnije glumice, upozoravaju na epidemiju zlostavljanja žena na mrežama. Borba za ravnopravnost na društvenim mrežama zapravo je borba protiv rodno zasnovanog nasilja. Feministkinje koje se bave digitalnim nasiljem upozoravaju na reprodukovanje patrijahalnih normi u digitalnom prostoru. Takođe, problematizuju i dominantne sadržaje i narative, jer se u profitno orijentisanoj biti digitalnog prostora, oni oblikuju logikom seksualne objektifikacije i eksploatacije žena i devojčica.

Zakonske regulative

Vrlo je važno iz koje perspektive problematizujemo pitanje digitalnog nasilja. Ukoliko pitanju digitalnog nasilja pristupamo iz pravničkog ugla, naći ćemo se pred domaćim i međunarodnim zakonima koji ne regulišu baš sve štetne radnje i ponašanja u digitalnom prostoru. Važno je da znamo da nije svaki oblik agresije ili malicioznosti u digitalnom prostoru kažnjiv. Ukoliko nam neko napiše da smo ružni, velika je verovatnoća da se nećemo osećati prijatno, ali je isto tako velika verovatnoća i da tako nešto ne bi bilo kažnjivo zakonom. Krivični zakon Republike Srbije sankcioniše različita krivična dela koja se mogu vršiti i u digitalnom prostoru, poput, proganjanja, ugrožavanja sigurnosti, uvreda, neovlašćenog fotografisanja/snimanja, deljenja i objavljivanje, ali kako je tehnologija fenomen koji se brzo razvija, praksa prilagođavanja i primene zakona u novim okolnostima zaostaje. Otud je razumljiva, sa stanovišta emocija, ali ne u potpunosti i opravdana, sa stanovišta zakona,  inicijativa da se donese tzv. Kikin zakon.

Dugoročno gledano, ono što je nama kao društvu potrebno jeste izgradnja kulture dijaloga u digitalnom dobu, odnosno negovanje nenasilne asertivne komunikacije, kao prevencije potencijalnog digitalnog nasilja. Takođe, važno je da kao društvo razvijemo kapacitete razumevanja i podrške za druge i drugačije. Važno je da izgradimo kapacitete za prepoznavanje i razumevanje „suptilnih“ oblika nasilja kao što je npr. proganjanje na internetu. Iz GREVIO izveštaja saznajemo da je primena relativno novog krivičnog dela proganjanja bila ometena značajnim odzivom medija, trivijalizovanjem proganjanja u javnom diskursu kroz navodnu kriminalizaciju flertovanja i opšte nerazumevanje suštine proganjanja, kao i nedostatak svesti o njegovoj neprihvatljivosti i činjenici da može dovesti do ozbiljnijih posledica3.

Toleranciji digitalnog nasilja pogoduje i to što se, na primer, krivično delo uvreda, kao jedno od najčešćih u digitalnom prostoru, ne goni po službenoj dužnosti, već na osnovu privatne krivične prijave. S obzirom na finansijske uslove, neefikasnost institucija, ali i na neinformisanost, osobe koje su pretrpele uvredu u digitalnom prostoru odustaju od pokretanja prijave. Neovlašćeno fotografisanje odnosno snimanje, kao i prikazivanje, odnosno objavljivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka takođe je krivično delo koje se ne goni po službenoj dužnosti, već na osnovu privatne krivične prijave. Ovo krivično delo se najčešće vrši prema ženama, zloupotrebom sadržaja koji imaju tzv. seksualnu konotaciju, što se u javnosti kolokvijalno naziva osvetnička pornografija (revenge porn). Feministkinje ukazuju na problematičnost ovog termina koji implicira „krivicu“ žene. Ključan pojam u kontekstu ovih krivičnih dela jeste pristanak. To znači da neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje postoji i ukoliko je osoba dala pristanak da se snimi ili fotografiše u privatnom kontekstu, ali nije dala pristanak na prikazivanje i objavljivanje.

Spektar zloupotreba u digitalnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni izazov. Zanemarivanje rodne dimenzije digitalnog nasilja može prouzrokovati nesagledivu društvenu štetu. Važno je da radimo na sveobuhvatnoj prevenciji, koja će u centar zaštite staviti korpus ljudskih prava. Važno je da se oslobađamo straha od tehnologije kao fenomena na čiji razvoj ne možemo da utičemo. I na kraju, važno je da razumemo da izvori/uzroci digitalnog nasilja nisu u tehnologiji per se, već u kompleksnosti međuljudskih odnosa, koje kroz „novi društveni ugovor“ u digitalnom dobu možemo da učinimo boljim i funkcionalnijim.

1. Fernan Brodel, Spisi o istoriji,SKZ, Beograd, 1992, str. 155–188.
2. Grupa autorki, Mapiranje rodno zasnovanog nasilja učinjenog upotrebom IKT i psiholoških posledica u vaninstitucionalnim sistemima podrške, Kruševac, 2021.
3. Milena Vasić, Proganjanje putem interneta– zakon, sudska praksa, iskustva korisnica, 2021.

Mašina

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Rodni profil općine Ključ – kako ostvariti rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou?

26.05.2023

Ženska Mentorska Mreža treću godinu zaredom pruža podršku mladim poslovnim ženama

26.05.2023

Dr Sanela Čekić Bašić: “Ženska radna prava da budu prioritetna”

23.05.2023

Ko je bila Vahida Maglajlić: Heroina i jedina muslimanka proglašena Narodnim herojem Jugoslavije

18.04.2023

Mogu li žene spasiti mir u BiH: 10 godina ženske mirovne inicijative koja se pročula i u Evropi (FOTO, VIDEO)

10.04.2023

Uspostavljanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena

04.04.2023
Najnoviji članci

Poziv za Sarajevski energetski forum 2022

01.06.20238

Javni poziv za izbor i imenovanje članova Savjetodavnog odbora građana Gradačac

01.06.20235

Stigme

01.06.20234

Verdict on atrocity crimes in the former Yugoslavia major step to addressing impunity – UN Human Rights Chief

01.06.20233
Ne propustite
Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira

Obraćanje Fikreta Bačića na Danu bijelih traka, 31.05.2023.

01.06.20236

Dragi Prijedorčani, sugrađani, komšije, i ljudi dobrih namjera širom svijeta. Moje ime je Fikret Bačić…

Govor Branka Ćulibrka na obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru

01.06.2023

Danas obilježavamo Dan bijelih traka – 31. maj

31.05.2023

Saopštenje za javnost: Osuđujemo napade na Edina Ramulića i organizatore Dana bijelih traka u Prijedoru

29.05.2023
Potražite nas na mreži
  • Facebook
  • Twitter
  • Instagram
  • YouTube

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    [wpcaptcha]

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook Twitter Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    © 2023 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.