Diljem svijeta, nekontrolisana gradnja i razvoj infrastrukture doveli su do fragmentacije staništa te time ugrozili kretanje i istovremeno opstanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Analiziranjem i razumijevanjem prirodnih procesa i funkcija ekosistema, naučnici i eksperti su prepoznali ekološku povezanost kao jedan od najbitnijih segmenata prirode neophodnog za funkcionalnost ekosistema i ključnog za opstanak biljnih i životinjskih vrsta.
Ekološka povezanost prepoznata je kao ključni faktor u sveobuhvatnom očuvanju biodiverziteta i konzervacije vrsta. Očuvanje ekološke povezanosti (održavanje, poboljšanje ili ponovno uspostavljanje povezanosti) izravan je odgovor na uništavanje i fragmentaciju vegetacije, staništa i gubitak vrsta na Zemlji. To je ključni alat za zaštitu i upravljanje staništima, biodiverzitetom i funkcijama ekosistema kao što su migracija, hidrologija, kruženje hranjivih tvari, polinacija, širenje sjemena, sigurnost hrane, otpornost na klimu i otpornost na bolesti (IUCN, 2020.).
Na prostoru Balkanskog poluotoka, jedan od prvih projekata koji se bavi temom ekološke povezanosti je DINALPCONNECT (eng. Transboundary ecological connectivity of Alps and Dinaric mountains). Osmišljen je s ciljem analize i poboljšanja ekološke povezanosti Alpskog i Dinarskog područja. Na realizaciji projekta aktivno radi preko 40 stručnjaka i istraživača iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Grčke i Crne Gore. Cilj projekta na kojem su okupljeni partneri iz sedam država je jačanje međunarodne i međusektorske saradnje radi poboljšanja ekološke povezanosti prirodnih staništa na području Dinarida i Alpa.
Kako bi rezultati aktivnosti jačanja ekološke povezanosti bili efikasniji, za DINALPCONNECT projekat odabrana su pilot područja u kojima se aktivno provode aktivnosti međusobnog ekološkog povezivanja. Odabrana područja obuhvataju područje Dinarida i Alpi, a prostiru se kroz sedam zemalja Balkanskog poluotoka:
- Natura 2000 Kras – Natura 2000 Učka i Ćićarija (Slovenija – Hrvatska);
- Lovište Tarvisiano – Lovište Triglav/Nacionalni park Triglav (Italija – Slovenija);
- Natura 2000 Lisac – Nacionalni park Una i općina Drvar (Hrvatska – Bosna i Hercegovina);
- Sjeverni Pindus – selo Frasher, Permet – Vikos (Albanija – Grčka).
Pilot područje DINALPCONNECT projekta u BiH je Nacionalni park Una koji se prostire na 19.800 ha na prostoru zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, tačnije na području grada Bihaća i manjim dijelom na području općine Drvar. Nacionalni park Una 2008. godine dobija status najviše rangiranog zaštićenog prirodnog područja u FBiH, kojeg čini spoj vrijednih prirodnih karakteristika, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine. Jedan od specifičnih ciljeva projekta – jačanje ekološke povezanosti provodi se kroz izradu Akcionog plana kojeg čine smjernice za usklađene poljoprivredne i šumarske prakse u području. Umrežavanje pilot područja projekta s ciljem jačanja ekološke povezanosti na prekograničnom nivou izravno doprinosi povećanju razvojnog potencijala područja i očuvanju vrijednih odlika biodiverziteta Nacionalnog parka Una. Nacionalni Park Una izuzetno je važno područje za populacije globalno ugroženih vrsta velikih zvijeri – vuka, medvjeda i risa. S ciljem sveobuhvatne zaštite velikih zvijeri prisutnih u ovom području od izuzetne važnosti je prekogranična saradnja i komunikacija sa zaštićenim područjima u Hrvatskoj, odnosno područjima evropske ekološke mreže Natura 2000.
U proteklom periodu, s ciljem uvezivanja eksperata iz ove oblasti i razmjene ideja i rješenja, održana je i konferencija o ekološkoj povezanosti na Fakultetu za zaštitu okoliša u Velenju u organizaciji vodećog projektnog partnera Poljoprivrednog instituta Slovenije (AIS). Na konferenciji je sudjelovalo oko 46 učesnika iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Italije, Grčke, Albanije, Crne Gore, Francuske i Australije. Tema konferencije – ekološka povezanost je detaljno istražena od lokalne perspektive do šireg globalnog konteksta. Govornici i poster prezenteri prikazali su različite slučajeve studija, još uvijek aktivne i završene projekte te izazove i rješenja današnjice i budućnosti.
Konferencija je predstavljala idealnu priliku za istraživače i studente za razmjenu znanja o različitim aspektima ekološke povezanosti. Obrađivane teme u sklopu konferencije su se odnosile na prostornu analizu ekološke povezanosti na ovim prostorima, provedbu mjera za smanjenje negativnih utjecaja “sive” infrastrukture (kao što su ceste, željeznice i sl.), društvene sukobe vezane uz ekološku povezanost i ulogu zaštićenih područja.
Osim jačanja međunarodne i međusektorske saradnje radi poboljšanja ekološke povezanosti, rezultati i aktivnosti DINALPCONNECT projekta, upoznaju širu javnost sa pojmom i važnosti ekološke povezanosti. Ekološka povezanost omogućava i potiče procese poput protoka gena, migracija i raspršivanja organizama, a njezina važnost sve je izraženija u odnosu na postojeće pritiske uzrokovane ljudskim i neljudskim djelovanjem, poput fragmentacije staništa i klimatskih promjena. Očuvanjem i stvaranjem koridora ekološke povezanosti dugoročno se doprinosi ublažavanju negativnih učinaka rascjepkanosti staništa i klimatskih promjena.
„Nije dovoljno „samo“ zaštititi neko vrijedno područje, potrebno je osigurati da ono bude povezano s drugim područjima kako bi se vrstama osigurala sloboda kretanja i očuvanje biodiverziteta.“
„Upravo se fragmentacija staništa smatra jednim od glavnih uzročnika gubitka biodiverziteta te je jačanje ekološke povezanosti među ključnim koracima za očuvanje vrsta od izumiranja. Kada se živa bića nesmetano kreću, ona imaju pristup svemu što im je potrebno za život. Rascjepkanost pejzaža, riječnih sistema ili morskih zona može da dovede do ograničenja ili potpunog prekida kretanja životinja, pa samim tim i mogućeg ekološkog kolapsa zbog odsustva bitnih karika ekosistema.“
„Dugoročna zaštita biodiverziteta i funkcionisanja ekosistema zahtijeva veliku i dobro povezanu ekološku mrežu koja se proteže izvan državnih granica i granica područja zaštite prirode.„
Više detalja o DINALPCONNECT-u pronađite na web stranici projekta te na društvenim mrežama Facebook, Instagram i LinkedIn, a za redovno informisanje o aktivnostima na projektu pretplatite se na DINALPCONNECT newsletter.