U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze.
Bosna i Hercegovina važi za jednu od vodom najbogatijih zemalja u Evropi. Rijeke, izvori i jezera decenijama su bili simbol prirodnog bogatstva i života, ali danas mnogi vodotoci sve više postaju mjesta otpada, kanalizacije i industrijskog zagađenja. Dok se često ponosimo čistom i pitkom vodom, stvarnost na terenu pokazuje da brojne rijeke u BiH svakodnevno trpe nemar, neplansku urbanizaciju i ozbiljno zagađenje koje ugrožava i prirodu i zdravlje ljudi.
Stav ekologa je da su trenutno najzagađenije rijeke Bosna i Spreča, ali da su odmah iza njih i Miljacka, Željeznica i mnoge druge. Prema riječima Emine Veljović, izvršne direktorice Udruženja „Aarhus centar u BiH“, sve rijeke u našoj državi su pod snažim industrijskim pritiscima, ali da zbog nedostatka PRTR protokola, odnosno Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija, mi ne znamo koja je najzagađenija rijeka.
Veljović: Potreban protokol. Ustupljena fotografija
– Ono što znamo s aspekta industrije, konkretno u Federaciji, država nam je nazvana po rijeci Bosni, a najmanje brige o njoj imamo. Imamo potpuni pritisak na tu rijeku od samog izvorišta utjecajem kompleksa na Igmanu i Bjelašnici. Naš stav je da se treba uložiti da se ona obnovi, ako ništa zbog nacionalnog simbola koji ima – kazala je.
Dodala je imamo i mnoge pritoke, rječice uz Bosnu pod pritiscima, kao i sve rijeke koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom gdje su industrijske zone, jer mnogi industrijski kompleksi ne vrše adekvatna mjerenja voda koje otpuštaju u rijeke.
Trovanje ribe na Neretvi
Anes Podić iz Udruženja „Eko-akcija“ nam je kazao da su u najgorem stanju rijeke na čijim obalama se još odvijaju industrijske aktivnosti, poput Spreče i Bosne, međutim zagađenja su se dešavala i dešavaju se i na drugim rijekama.
Podić: Ignorišu nalaze. Facebook
– Incidenti su se dešavali na Bosni, Neretvi, Uni, … i uvijek se sve završavalo zakasnjelim reakcijama nadležnih institucija. U pojedinim slučajevima dok bi se inspekcija pojavila na terenu da uzme uzorke, zagađene vode bi riječne vode i odnijele i isprale. U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe, kao što se to desilo na Neretvi, nizvodno od hidroelektrane Ulog, nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze. Utisak koji ostavlja rad naših institucija jeste da im je, izgleda, važnije da pokriju zagađivače papirima, dozvolama i pogrešnim inspekcijskim nalazima, nego da efikasno zaštite naše rijeke – upozorio je Podić.
Crvena Bosna i smeđa Una
Veljović je kazala da su u slučaju incidenata na rijeci Bosni alarmirali nadležne, ali da konkretnog boljitka nema.
– Nekoliko smo puta mogli vidjeti incidente za rijeku Bosnu kada je postajala crvena pa smo zvali nadležne institucije da se utvrdi šta se dešava, da bi se onda predostrožno tražilo od industrijskih zagađivača koji se tu nalaze da umanje svoju proizvodnju i to bude kao neka trenutna mjera, ali da li je sada neko konkretno iz inspekcije rekao koje postrojenje je zaslužno za zagađenje, nije se desilo – kazala je Veljović.
Crvena Bosna. Facebook
Prošle godine dogodilo se ispuštanje zagađujućih materija u rijeku Unu iz još nepoznatog izvora, nakon kojeg su vode Une na dijelu toka od Bihaća do Novog postale nezapamćeno mutne i smeđe. Una inače važi za jednu od najčistijih rijeka Evrope i tada su iz Udruženja „Eko akcija“ poručili da, ako se to nastavi, Una za koju godinu neće biti una – jedna i jedina, nego samo još jedna od prljavih i polumrtvih rijeka Evrope.
Najveći zagađivači
Kada je riječ o zagađivačima, prema riječima Podića, to su preostala velika industrijska postrojenja i otpadne vode naselja na obalama rijeka.
– Mali procent naselja u BiH ima postrojenja za preradu otpadnih voda. Zabrinjavajuće je da i ova rijetka postrojenja imaju velike teškoće u radu, od finansiranja pa nadalje, što redovno smanjuje njihovu efikasnost. Velike probleme po živi svijet rijeka predstavljaju i brane velikih i malih hidroelektrana. Njihova gradnja je posljednjih godina usporena, ali ne i potpuno zaustavljena. Sve brojniji rudarski projekti u najavi i u radu, donose nove opasnosti i rizike za koje su naše institucije potpuno nespremne – kazao je Podić.
Većina rijeka u BiH zagađena. Agencija za vodno područje rijeke Save
Bez efikasne institucionalne zaštite, naše rijeke će biti u sve težoj situaciji. Moramo svi zajedno i pomagati i pritiskati naše institucije. Ne smijemo prepustiti sudbinu naših rijeka šačici bogatih kompanija i pojedinaca, zaključio je Podić. Veljović je kazala da je usvajanje PRTR protokola jedan od koraka na evropskom putu BiH, zbog čega je nužna njegova ratifikacija, međutim, kako kaže, često se kao izgovor koristi socijalni argument da nam je potrebna industrija, što je neosporno.
– To treba raditi na način da ne uništavamo okoliš i ljudsko zdravlje – poručila je.
Krivične prijave
– Podnijeli smo mnoge krivične prijave i kolegica koja kod nas radi od 2012. još nije dobila neki epilog gdje je Tužilaštvo izdalo najobičniji prekršajni nalog kojim bi se osudio zagađivač. Koji je razlog – s jedne strane Tužilaštvo ne zna kako da dokaže koji je zagađivač bio najveći. To je realno opravdanje, ali šta je neralno? Kada se uputi krivična prijava inspekciji, oni dođu nakon deset dana da vide šta je bilo sporno, kada je rijeka otekla i kada se havarija zagađenja prenijela u neku drugu sredinu – kazala je Emina Veljović.
Turizam koji uništava
– Sve veći problem je i turizam. Rijeke su postale pojedincima značajan izvor zarade. Ljepota naših rijeka privlači sve više i turista, što za posljedicu ima često i trajno uništavanje dragocjenih riječnih obala nelegalnom gradnjom. Gotovo da više nema brzaka ili slapa na Uni da tu nije nelegalno, u pojasu vodnog dobra gdje ne smije biti gradnje, izgrađen restoran, hotel, kuća za izdavanje s kanalizacijama koje redovno završavaju u rijeci – kazao je Anes Podić.
avaz.ba