Dok se čekaju reakcije nadležnih, eksploatacija dolomita u Međudražju se nastavlja, a mještani strahuju za sigurnost svojih domova i očuvanje životne sredine. Ovaj slučaj otvara brojna pitanja o zakonitosti rada kamenoloma, ali i odgovornosti institucija koje bi trebale štititi javni interes, građane i prirodna bogatstva.
U bihaćkom naselju Međudražje, u kamenolomu „Podići“, trenutno se vrši eksploatacija dolomita. Koncesiju na ovom lokalitetu ima firma „Đuzelić“ d.o.o. iz Cazina, s kojom je Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona zaključilo koncesioni ugovor. Iako eksploatacija traje već godinama, posljednjih godina dodatno su se intenzivirale pritužbe građana zbog niza nepravilnosti, ugrožavanja životne sredine kao i imovine građana.
Početna faza eksploatacije na ovom lokalitetu datira još s početka 90-ih godina, kada je probna iskopavanja vršila firma „Krajina putevi“, ali je rad prekinut zbog ratnih dešavanja. Prva koncesija dodijeljena je firmi „Horizont“ d.o.o. 2011. godine. Od tada je koncesija prenošena dva puta — prvo na „HC-ING“ d.o.o. Bihać 2020. godine, a zatim na „Đuzelić“ d.o.o. 2024. godine.
Građani i stručnjaci ukazuju na sumnjivost ovih prenosa. Naime, prema podacima sa portala Akta.ba, firma „Horizont“ je već 2019. godine bila bez sredstava na računu i bez zaposlenih, što je, prema zakonu, trebalo biti razlog za raskid koncesije. Umjesto toga, koncesija je prenesena na firmu čiji vlasnik ima isto prezime kao i vlasnik „Horizonta“, a na pojedinim dokumentima čak dijele i istu adresu firme.
Građanski otpor i zabrinutost za sigurnost i imovinu
Stanovnici Međudražja su još 2021. godine pokrenuli peticiju, kojom su tražili obustavu eksploatacije zbog nepridržavanja mjera zaštite okoliša, propisanih elaboratima i zakonima. Naveli su brojne probleme: oštećenje kuća zbog miniranja, uništavanje putne infrastrukture, nastanak klizišta, prekomjernu buku, prašinu, kao i nepostojanje propisane infrastrukture u kamenolomu (kanali za bujične vode, septičke jame, prečistači). Posebno zabrinjava činjenica da se lokalitet nalazi unutar III vodozaštitne zone izvorišta Klokot i Privilica, gdje su rad kamenoloma i miniranja strogo zabranjeni.
Apsurdan način odlučivanja u Gradskom vijeću Bihać
Gradsko vijeće Bihać je 2019. godine donijelo Odluku o zaštiti izvorišta vode za piće Klokot i Privilica kojom se određuju zone zaštite izvora vode za piće Klokot i Privilica, pa je tako lokalitet kamenoloma “Podići” u III vodozaštitnoj zoni u kojoj su strogo zabranjenje aktivnosti „Rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala kao i miniranje terena“.
Poseban apsurd predstavlja činjenica da je na toj istoj sjednici Gradsko vijeće prvi put dalo saglasnost na prenos koncesije – na „HC-ING“ d.o.o. Bihać, a poslije toga i drugi put na „Đuzelić“ d.o.o. 2024. godine.
Dodatna potvrda apsurdne situacije vezane za gradsku vlast u Bihaću je činjenica da je Služba za upravljanje razvojem komunalne djelatnosti Grada Bihaća, tek nakon postavljenog vijećničkog pitanja, u junu 2024. godine uputila zahtjev Agenciji za vodno područje rijeke Save da hitno preispitaju vodnu dozvolu, da istu stave van snage i da o tome obavijeste Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona kako bi pokrenulo proceduru raskida koncesionog ugovora.
Posljednja informacija od Agencije datira iz aprila 2025. godine kojom je Agencija obavijestila Službu Grada Bihaća da je predmet proslijeđen na nadležno postupanje Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te da je status istog još uvijek nepromijenjen.
Rad kamenoloma umnogome utiče na kvalitet života mještana Međudražja. Redovna miniranja u zoni koja izazivaju podrhtavanja tla, izražen saobraćaj velikog broja kamiona, uništavanje okoliša prašinom narušava mir tog pitoresknog podplješevičkog sela. Imajući u vidu njihove probleme i činjenicu da se kamenolom „Podići“ nalazi u vodozaštitnoj zoni, Nedžad Smailagić, jedan od mještana, navodi da je osnovni cilj mještana da se preispita osnovanost i zakonitost izdatih dozvola za rad kamenoloma, prekine eksploatacija dolomita, i u konačnici zatvori kamenolom.
Dok se čekaju reakcije nadležnih, eksploatacija dolomita u Međudražju se nastavlja, a mještani strahuju za sigurnost svojih domova i očuvanje životne sredine. Ovaj slučaj otvara brojna pitanja o zakonitosti rada kamenoloma, ali i odgovornosti institucija koje bi trebale štititi javni interes, građane i prirodna bogatstva.
(E.K., Odgovorno)