Belmin Tukić
Slobodan protok informacija je postao temeljni aspekt našeg svakodnevnog života u dobu ekspanzije digitalnih medija i društvenih mreža. Međutim, kako se brzina širenja informacija povećava, tako i problemi povezani s njihovom tačnošću, transparentnošću i uticajem postaju izraženiji. Mediji se danas suočavaju sa izazovima kao što je senzacionalizam, a njihova uloga u oblikovanju javnog mnijenja postaje kompromitovana.
Senzacionalizam: Lov na klikove ili kvalitetno izvještavanje?
Senzacionalizam, često prisutan u medijima, predstavlja praksu plasiranja informacija s ciljem privlačenja pažnje, često na štetu tačnosti i dublje analize. Novinari se često suočavaju s pritiskom da kreiraju senzacionalističke naslove kako bi privukli više čitalaca ili gledalaca. Kao rezultat toga, tačnost i dubina izvještavanja često trpe.
Možda i ključni faktor koji doprinosi problemima slobodnog protoka informacija je needukovanost stanovništva i nedostatak kritičkog mišljenja. Informacije se često prihvataju bez provjere, što rezultira širenjem lažnih vijesti i dezinformacija. Potreba za boljim obrazovanjem postaje sve hitnija kako bismo se suočili s ovim izazovima. Obrazovni sistemi u našoj zemlji nije ponudio kvalitetne ishode učenja koji bi omogućio razvoj kritičkog mišljenja i čitalačke pismenosti učenika. Stavovi iz nastavnih predmeta društvenog i humanističkog područja su unaprijed nametnuti bez mogućnosti analiziranja i propitivanja, a medijska pismenost se više proučava, a manje vježba kroz striktno utvrđena nastavna područja, a ne kroz međupredmetnu korelaciju.
Digitalni mediji svoje informacije uglavnom plasiraju putem društvenih mreža na kojima su dopuštene interakcije čitalaca, ne odstupajući od senzacionalizma i klik bejt naslova. Društvena mreža Facebook još uvijek ima primat u plasiranju informacija digitalnih medija. Ova društvena mreža izuzetno je prihvatljiva za populaciju koja u doba socijalizma nije imala kvalitetan obrazovni sistem u segmentu razvoja kritičkog mišljenja i čitalačke i medijske pismenosti, pa s toga i ne čudi da je upravo ova populacija ciljna skupina portala koji insistiraju na senzacionalizmu.
Nerazumijevanje satire: Zamka za obrazovane
Nerazumijevanje satire je također prisutan problem u sredini gdje informacije često dolaze pod sumnjom. Iako satirični sadržaji često imaju za cilj kritikovati ili parodirati društvene fenomene, često su nerazumijevani ili uzimani doslovno. Ovo je posebno izraženo među akademski obrazovanom populacijom koja, iako obrazovana, može pasti žrtvom satiričnih informacija koje su plasirane s ozbiljnim tonom. Najposjećeniji satirični portal u našoj zemlji Tuzlaspiegel.ba nastoji da ismijava i kritikuje društveni društvene fenomene plasirajući stvarne i senzacionalističke naslove (npr. „Ukopnina će se naplaćivati uz račun za struju“, „Svako novorođenče kome se nadije ime Bego, ‘na čelo’ dobija 500 KM“, “Bosanci izumili pametan kokošinjac“, „Vanzemaljci izdržali na Zemlji nepune tri minute. Sletjeli kod Lukavca“…Često ove i slične naslove prenose i drugi mediji ne označavajući kao satiričnu vijest, što dodatno zbunjuje mnijenje.
Da bismo se nosili s izazovima slobodnog protoka informacija, prvo moramo raditi na unapređenju obrazovanja i medijske pismenosti stanovništva. Edukacija građana o kritičkom razmišljanju, provjeri
izvora i razlikovanju između kvalitetnih informacija i senzacionalističkih prevara ključna je za jačanje njihove sposobnosti donošenja informiranih odluka.
Mediji također trebaju preuzeti odgovornost za svoju ulogu u oblikovanju javnog mnjenja. Opremljeni profesionalnim kodeksom i etičkim smjernicama, novinari trebaju prioritetno izvještavati istinite i važne informacije umjesto da se bave senzacionalizmom. Isto tako, transparentnost u procesu izvještavanja i objavljivanja izvora informacija treba biti ključna praksa.
Zaključak: Slobodan protok informacija s odgovornošću
Kako bismo osigurali raznolikost informacija i različite perspektive, važno je promovirati medijsku pluralnost. To podrazumijeva podršku nezavisnim medijima, istraživačkom novinarstvu i pravilnom finansijskom podrškom za medije koji teže objektivnom i odgovornom izvještavanju.
Sukcesivno, rješavanje problema senzacionalizma, needukovanosti i manipulacije informacijama zahtijeva zajednički napor medija, obrazovnih institucija i građana. Samo kroz ovu saradnju možemo postići zdravu i informiranu javnost koja će doprinijeti razvoju društva i promicanju istine i odgovornosti.
Edukacija je ključna. Škole i obrazovne institucije trebaju pružiti bolje alate za razvijanje medijske pismenosti među mladim generacijama. Kritičko razmišljanje, analiza izvora i prepoznavanje manipulativnih tehnika trebaju postati sastavni dio nastavnih programa. Promocija različitih glasova i kritičkog razmišljanja igra ključnu ulogu u stvaranju otvorenog i zdravog društvenog diskursa. Građani trebaju biti potaknuti da postavljaju pitanja, istražuju različite izvore i razmatraju različite perspektive prije donošenja zaključaka