Jesu li roditelji prva linija odbrane za sprečavanje kupovine alkohola djece?
Konzumiranje alkohola među djecom i mladima je najrašireniji socijalno prihvatljiv oblik ponašanja koji predstavlja i rizični faktor za niz fizičkih, psihičkih i socijalnih problema. Alkohol je najčešće i prvo sredstvo ovisnosti (uz duhanske proizvode) s kojim djeca dolaze u kontakt već u vlastitoj porodici. Konzumiranje alkohola kod mladih je rezultat i vršnjačkog pritiska, straha od nepripadanja, želje za dokazivanjem u društvu, manjka samopouzdanja, depresije i anksioznosti. Laka dostupnost i pristupačnost, a vrlo često i niske cijene alkoholnih pića u poređenju sa onim bezalkoholnim, te tolerantan odnos prema konzumiranju alkohola od strane zajednice dodatno podstiču mlade na povećano konzumiranje alkohola.
Rezultati istraživanja pokazuju da upotreba alkohola u adolescentskom periodu povećava vjerovatnoću konzumiranja alkohola u odrasloj dobi. Također, konzumacija alkohola kod mladih povezana je sa sklonošću ka drugim po zdravlje rizičnim ponašanjima npr. konzumacijom duhanskih proizvoda i psihoaktivnih supstanci, te upuštanjem u rizična seksualna ponašanja. Konzumiranje alkohola povezano je i sa slabijim akademskim uspjehom, nerazvijenim socijalnim vještinama i sklonosti ka devijantnim oblicima ponašanja.
Prema rezultatima istraživanja koje je provelo Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE 2024., 20,3% ispitanika uzrasta od 13 do 17 godina konzumira alkohol, a prema mišljenju mladih koji su učestvovali u fokus grupama najčešći razlozi za to su uklapanje u društvo ili suočavanje s životnim problemima. Oni učenici koji konzumiraju alkohol su u prosjeku imali 14 godina kada su ga počeli samostalno kupovati.
Više od pola mladih alkohol u najvećoj mjeri nabavlja i konzumira u kafićima, čak njih 56%, u trgovinama 23%, u klubovima njih 16% te oko pet posto kod kuće.
U okviru akcije Tajni kupac, koju Centar za edukaciju mladih Travnik već godinama sprovodi periodično širom BiH, rezultati svaki put iznova pokazuju da se zakonske mjere gotovo uopće ne poštuju. Čak 84% trgovaca i trgovačkih lanaca krši zakon, prodajući alkohol maloljetnicima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 300 trgovina diljem BiH. U akciji su sudjelovali volonteri, djeca od 12 godina, polaznici osnovne škole.
Dakle, iako je ovo pitanje koje je usmjereno na zaštitu zdravlja i dobrobiti mladih regulisano zakonski, u praksi se ne provodi.
Odgovornih za to ima mnogo, ali je ključno da roditelji, kao osobe najbliže djeci i mladima ne odobravaju i ne podržavaju ovo ponašanje. Više od polovine učenika koji konzumiraju alkohol ističe da su njihovi roditelji upoznati s tim (65,6%) što ukazuje na prisustvo tolerancije prema konzumiranju alkohola.
Roditelji često žele biti prijatelji svojoj djeci, ali njihov prvenstveni zadatak je biti roditelji i pozitivan uzor, te izgraditi čvrst i podržavajući odnos, koji karakteriziraju otvorena komunikacija i povjerenje. Važno je poštovati djetetovo odrastanje i razvoj neovisnosti, podržavati ga, ali istodobno postavljati jasne granice. U takvom odnosu djeca imaju dobar osjećaj o samima sebi, stoga će lakše odoljeti vršnjačkom pritisku, a pokušat će i ostvariti roditeljska očekivanja kako bi sačuvali takav odnos.
U našoj kulturi alkohol je prisutan „od kolijevke pa do groba“ – svaki važniji događaj u životu pojedinca i zajednice obilježen je i konzumiranjem alkohola. Roditeljima nije lako zaštititi dijete od negativnih utjecaja vršnjaka, medija, zajednice i ispraviti pogreške koje se na tom putu dogode, ali usprkos težini zadatka, on i nadalje ostaje njihov, jer roditeljski stav prema alkoholu značajno utječe na odnos djece prema njemu.
Zašto je važno odgoditi prvo pijenje?
Evropsko istraživanje o pijenju, pušenju i uzimanju droga (ESPAD) pokazuje da je čak 42 posto učenika prvi put pilo alkohol sa 13 godina ili ranije. Odgađanje započinjanja uzimanja alkohola uveliko umanjuje negativni i dugoročni utjecaj alkohola na mozak. I što duže djeca odgađaju upotrebu alkohola, to je manja vjerojatnost da će razviti probleme povezane s tim. Zato je važno pomoći djetetu da izbjegne bilo kakvu upotrebu alkohola. Većina tinejdžera izložena je alkoholu i nema “tipične” djece ili mladih koja piju.
Mladi ne misle da bi pijenjem mogli naškoditi svom zdravlju ili da bi mogli postati ovisni o alkoholu, međutim za mozak u razvoju alkohol može ugroziti kognitivni i psihoemocionalni razvoj, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako da nadoknaditi. Ovaj dio mozga odgovoran je za kritički pristup, donošenje odluka, te kontrolu želja i emocija. Iako mladi piju rjeđe od odraslih, kad piju, popiju više u kratkom vremenu. Na ovaj način alkohol može izazvati praznine u sjećanju i nesvijest. U jednoj studiji, jedan od pet starijih adolescenata koji su ikada pili alkohol prijavio je gubitak svijesti izazvan alkoholom.
Ovaj obrazac pijenja posebno je rizičan jer većinom vodi u pijanstvo, često praćeno negativnim posljedicama (hospitalizacija, upuštanje u druga rizična ponašanja).
Podaci američkog Nacionalnog instituta za zloupotrebu alkohola i alkoholizam pokazuju da će se kod četiri od 10 osoba koje počnu piti kao petnaestogodišnjaci razviti ovisnost o alkoholu kasnije u životu. Dok će odrasli ljudi tek nakon 12 do 15 godina uzimanja alkohola postati ovisnici, dvadesetogodišnjacima za to treba pet godina, a petnaestogodišnjacima samo šest mjeseci.
Adolescencija je vrijeme burnih psihičkih i fizičkih promjena praćeno jakom nesigurnošću i nestabilnošću te stalnim preispitivanjem vlastitog identiteta. Pripito ili pijano stanje izvor je potencijalno rizičnog ponašanja koje može dovesti do kobnih posljedica poput prometnih nesreća u pijanom stanju, rizičnog seksualnog ponašanja, pa i neželjenih trudnoća te tučnjave i drugih oblika vandalskog ponašanja.
Azra Halilović
——
*Istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumiranja duhanskih proizvoda, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2024. dostupno je ovdje.
prevencija.ba