Zadnjih decenija stalno slušamo pojam nacija. Kao nacionalni interesi, ugroženost nacije, vitalni nacionalni interes i mnoge druge floskule oko tog termina.
A šta je to u stvari sa teorijskog aspekta, kada je nastala kao pojam, kako se definiše, karakteristike i slično.
Većina građanstva, a i političara i onih koji bi to trebali da znaju, u stvari ne znaju istorijat nastanka i širenje tog pojma.
Jedno od pitanja je kada nacija kao pojam i pojava se javlja?
Po sociološkim teorijama koje su se učile prije rata, nacije se javljaju u vrijeme raspadanja feudalnog društvenog sistema i nastajanja kapitalizma, odnosno rađanje nacija pada u razdoblju razvoja kapitalističkih proizvodnih odnosa u okviru feudalizma, odnosno njegovog propadanja i rađanja kapitalističkog načina proizvodnje.
Razvoj proizvodnih odnosa i nove društvene podjele rada zahtijevali su veće i šire tržište, jače povezane društvene zajednice gdje će se odvijati osnovni životni procesi koji bi odgovarali novim društvenim snagama i novoj društvenoj podjeli rada.
U feudalnoj naturalnoj proizvodnji kojoj su bili dovoljni rascjepkani posjedi, kneževine, grofovije. Nova kapitalistička robna proizvodnja trebala je mnogo šire područje za svoj uspješni razvoj.
Feudalna područja su bila uska i smetnja razvoju kapitalističke robno-novčane proizvodnje i morala su se raspadati pod navalom tih novih proizvodnih odnosa.
Razvoj kapitalističkih odnosa i na novoj društvenoj podjeli rada treba šire tržište, odnosno povezivanje ekonomsko većih teritorija, stvaranje veće i šire teritorijalno-ekonomske zajednice nego što je bila prije u narodnoj zajednici.
Tu se postavlja i potreba stvaranja jedinstvenog jezika za sve dijelove naroda koji se postepeno asimiliraju u novu zajednicu – naciju.
Edvard Kardelj smatra da se za stvaranje i i unutrašnje povezivanje nacije bile od presudne važnosti ove težnje buržoazije: težnja za slobodnom trgovinom i industrijom; težnja za ostvarivanjem, odnosno proširenjem unutrašnjeg tržišta i težnja za lično slobodnim najamnim radnicima.
XIX se najčešće spominje kao buđenje nacija i nacionalnih pokreta, a posebno poslije Francuske građanske revolucije 1789. godine.
Postoje različita shvatanja o pojmu nacije. Kao: spiritualistička, subjektivno-psihološka, vulgarno-materijalistička, empirijsko-pozitivistička, kao i pseudo marksistička i marksistička.
Po Edvardu Kardelju definicija nacije je: “Nacija je specifična narodna zajednica nastala na osnovi društvene podjele rada epohe kapitalizma, na kompaktnoj teritoriji i u okviru zajedničkog jezika i bliske etičke i kulturne srodnosti uopšte”.
Ona je ekonomski povezana zajednica, u nastavku Kardeljeve definicije, i da je ona najčešće zajednica bliske etničke srodnosti, ali i različite.
Znači nacija ne mora biti definirana kao etnička zajednica.
O ovim teoretskim aspektima moglo bi se pisati danima, ali za sada toliko.
Korištena literatura: profesor doktor Ante Fiamengo: Osnovi opšte sociologije
Uredio i prilagodio:
Nihad Kadić
Neovisni novinar, fotograf, bloger