U oktobru 2022. godine, žene Bosne i Hercegovine izašle su na ulice. Potaknute svirepim ubistvima naših sugrađanki i alarmantnim položajem žena i djevojčica u bosanskohercegovačkom društvu, zahtijevale smo hitne promjene zakona i reakciju nadležnih. Dobile smo verbalnu podršku iza koje nisu uslijedila konkretna djela. Umjesto toga, uslijedila je eskalacija.
U jednoj sedmici svjedočile smo prebijanju radnice Enise Klepo u Jablanici i ubistvu Nizame Hećimović u Gradačcu. I dok mi činimo sve kako bismo u ovom kriznom trenutku spasile jedna drugu i spriječile slične zločine, dok same moramo biti i policija i socijalna služba i psihološka pomoć, bh. vlastodršci i mediji preokupirani su svojim ličnim interesima, te i sami potpiruju nasilje i u njemu učestvuju.
Žene su većina u bosanskohercegovačkom društvu. Mi smo većina glasačkog tijela. Niko, ni na jednoj instanci vlasti, ne radi u našem interesu. Više ne prihvatamo pusta obećanja i floskule. I više ne možemo čekati. Širom Bosne i Hercegovine, žene idu na počinak i bude se u strahu da će biti sljedeće. Pitamo odgovorne: znate li kakav je to strah? Znate li kako je u vlastitom domu bojati se za svoj život?
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u samom središtu jedne dramatične krize. Ta kriza se zove muško nasilje kojem je uzrok svakodnevna promocija nasilnih obrazaca ponašanja među dječacima i muškarcima, kontinuirana militarizacija društva i konstantno nasilje koje promoviraju političari i mediji. Ne postoji hitniji i važniji problem od muškog nasilja nad ženama i djevojčicama koje je u našoj državi poprimilo epidemijske razmjere. Mržnja prema ženama koja motivira femicid, ali i nejednak društveni položaj žena i djevojčica koji omogućava nasilje, kao i sveopšte ignorisanje i poricanje problema moraju biti iskorijenjeni sistemski. Nisu dovoljno samo kozmetičke promjene zakona. Potrebna nam je promjena patrijarhalnih normi, kulture i mentaliteta koji vide ženu ne kao ljudsko biće, već kao predmet za zadovoljenje muških potreba i jeftinu ili neplaćenu radnu snagu.
Mi smo žene. Mi smo ljudi. Mi smo one koje svojim radom u domu i van njega pokreću ovo društvo, a još uvijek smo u njemu potlačene. Ujedinjene, pozivamo sve žene Bosne i Hercegovine da u ponedjeljak, 21. augusta, u 16:00h masovno i spontano izađu i blokiraju ulice. U četvrtak 17. augusta ćemo se solidarno pridružiti građankama Gradačca na javnoj tribini o nasilju (naknadno će biti objavljeni detalji) i protestima na Trgu Alije Izetbegovića, Gradačac u 18.00h gdje će proglas i zahtjevi biti pročitani prije nego se upute svim relevantnim institucijama.
Ako mi stanemo, staje sve.
Nijedna neće biti slobodna, dok sve ne budemo slobodne.
Ograđujemo se od svih protesta i mirnih šetnji koje organiziraju oni koji trenutno obnašaju javne funkcije, jer oni imaju moć da se upravo svi naši zahtjevi ispune. Ograđujemo se i od svih protesta i šetnji koje organizuju oni koji daju punu podršku nasilnicima iz svojih i koalicionih stranaka i sami učestvuju u kreiranju kulture nasilja i toksičnog maskuliniteta. Oni nemaju šta tražiti na ulicama, to je naš prostor. Oni imaju obavezu da ispune naše zahtjeve jer su za to plaćeni.
ZAHTIJEVAMO:
1. Uvođenje pravne definicije femicida. Definiciji se ne smije pristupiti populistički. Hitno se mora formirati radna grupa koja se obavezno mora sastojati od jednakog broja stručnih osoba i feminističkih aktivistica i njihov rad učiniti javno dostupnim na svim nivoima. Obavezno je uspostavljanje dijaloga sa feminističkim aktivisticama na svim nivoima iz formalnih i neformalnih grupa i kao pojedinki. Definicijom se mora osloviti ne samo individualni kriminalitet već i kriminalitet sistema, te se mora naći način da ta definicija bude zakonski i praktično sprovodiva. Definicija mora odgovarati kontekstu Bosne i Hercegovine i u zakonodavnom postupku ne može biti mijenjana.
2. Javne konsultacije i uspostavljanje nezavisnog tijela za borbu protiv femicida koje bi bilo ravnopravno sačinjeno od nezavisnih feminističkih aktivistica i relevantnih predstavnika i predstavnica institucija i nadležno za cijeli prostor Bosne i Hercegovine. Ovim bi se osiguralo multisektorsko djelovanje u borbi protiv femicida, te prikupljanje podataka o femicidima u svrhu poboljšanja rada institucija i sistema zaštite žena i djevojčica. Sve nadležne institucije moraju uspostaviti relevantne sisteme informiranja ovog tijela o femicidu.
3. Osiguravanje adekvatnog sistema zaštite za žrtve nasilja kroz nadležne institucije, multisektorske i lokalne protokole na sljedeći način:
a) Na svim nadležnim nivoima hitno usmjeriti novac za kontinuirano i adekvatno finansiranje sigurnih kuća ili iznalaženje drugih i adekvatnijih rješenja u svim lokalnim zajednicama.
b) Hitno usmjeriti novac za žrtve nasilja kako bi se na adekvatan način ekonomski samoosnažile, omogućavajući im tako uslove za ranije napuštanje nasilnih veza, što podrazumijeva i rješavanje stambenog pitanja, pitanja zapošljavanja te školovanja njih i njihove djece.
c) Hitno usmjeriti novac na stručno podizanje kapaciteta centara za socijalni rad, policije, pravosudnih institucija, zdravstvenih ustanova i svih drugih relevantnih dijelova multisektorskog pristupa (uključujući u lokalnim zajednicama). Uvesti obavezno testiranje o rodnoj senzibiliziranosti i kompetenciji za oslovljavanje rodno zasnovanog nasilja osoba koje rade na referatima vezanim uz nasilje nad ženama i djevojčicama.
d) Uvođenje nulte tolerancije za nasilje nad ženama i djevojčicama i hitno unaprjeđenje protokola za fizičku zaštitu žrtava nasilja.
e) Obavezno pokretanje disciplinskih postupaka po hitnoj proceduri protiv nadležnih osoba zbog propusta u pružanju zašite ženama i djevojčicama žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Uvesti stroge disciplinske mjere u ovim slučajevima
f) Osigurati besplatnu pravnu pomoć žrtvama rodno zasnovanog nasilja, te osigurati da konačno prorade i efikasno rade zavodi za besplatnu pravnu pomoć.
g) Osigurati besplatnu zdravstenu zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja, uključujući i psihološku podršku kad god je ona potrebna.
h) U svakoj lokalnoj samoupravi (gradovi i opštine) formirati koordinaciona tijela za sigurnost sa ciljem efektivnijeg i efikasnijeg rješavanja kompleksnih slučajeva kršenja zakona. U navedena koordinaciona tijela sastavljena od predstavnika i predstavnica lokalne samouprave (gradonačelnici, načelnici, gradsko vijeće, predstavnika centra za socijalni rad i mentalno zdravlje, zdravstvenih ustanova, policijskih stanica/uprava, sudstva/tužilaštva, i drugih relevantnih institucija) obavezno moraju biti i predstavnice ženskih formalnih i neformalnih organizacija, aktivistice od povjerenja građanki. Obavezno osigurati procedure odgovornosti ovih tijela, te osigurati način da dolazi do česte izmjene članova i članica u tim tijelima uz dužnu pažnju da se osigura institucionalno pamćenje. Gdje god to nije slučaj u postojeća koordinaciona i multisektorska tijela obavezno uključiti predstavnice ženskih formalnih i neformalnih organizacija, aktivistice od povjerenja građanki.
4. Svaki put sprovesti kompletnu istragu okolnosti u kojima je izvršeno nasilje u porodici ili drugi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama u svrhu izricanja adekvatne kazne za počinioca. Shvatiti nasilje nad ženama i djevojčicama kao ozbiljan zločin, te ga u sistemu tretirati jednako kao i ostalne krivične postupke; dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada dođe do smrtnog ishoda kao posljedice nasilja u porodici ili druge vrste nasilja nad ženama i djevojčicama, te da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.
5. Kompletnu procjenu rizika od femicida kod svake prijave nasilja u porodici i drugog nasilja nad ženama i djevojčicama — obezbjeđivanje maksimalne zaštite i podrške ženama i djevojčicama u situaciji nasilja, kao i blagovremene, odgovarajuće i djelotvorne hitne mjere i kažnjavanje počinioca, zajedno sa boljom procjenom rizika u situacijama kada nasilnik ima oružje.
6. Pristupiti hitnoj izmjeni zakona o nabavci, držanju i nošenju oružja i municije na svim nivoima s ciljem pooštravanja uslova za dobijanje oružja i što težeg legalnog pristupa posjedovanju oružja, te oduzimanje oružja osobama koje su prijavljivane za nasilje, a naročito za nasilje nad ženama i djevojčicama. Objaviti javni registrar onih koji posjeduju oružje. Osigurati efikasan postupak oduzimanja ilegalnog oružja i stroge zakonske kazne za posjedovanje ilegalnog oružja.
7. Usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi u svrhu sprečavanja svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama od kojih je femicid najekstremniji.
8. U svakom tijelu i radnoj grupi za pripremu novih zakonskih rješenja na svim nivoima moraju biti nezavisne feminističke aktivistice sa pravom na aktivno i punopravno učešće. U zakonskim i podzakonskim rješenjima se mora staviti specijalni akcent na lokalne nivoe i koordinaciju sigurnosti. U rad svih uspostavljenih tijela i radnih grupa obavezno moraju aktivno i punopravno biti uključene aktivistice iz lokalnih sredina.
9. Hitno pristupiti uspostavljanju sistema prevencije, između ostalog i kroz unaprjeđenje obrazovnog sistema. Uložiti značajna sredstva u javni obrazovni sistem kako bi se unutar kurikuluma direktno mogle osloviti mizoginija, seksizam i patrijarhalne vrijednosti; u programe obuke, nastavne planove i programe ili bilo koji vid profesionalnog usavršavanja obavezno integrirati programe/module koji adresiraju problem nasilja nad ženama i djevojčicama kao posljedicu rodne neravnopravnosti. Profesionalci moraju imati orodnjeno razumijevanje nasilja nad ženama kako bi ispravno primjenili relevantne procedure.
10. Shvatiti nasilje nad ženama i djevojčicama kao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju koja zahtijeva demilitarizaciju i razoružanje društva i obavezno zaustavljanje promocije nasilja u javnom prostoru. Zabraniti bilo kakvo obnašanje bilo koje javne i političke funkcije osobama osumnjičenim i osuđenim za nasilje nad ženama i djevojčicama.
11. Predano raditi na osiguranju rodne jednakosti u bosanskohercegovačkom društvu. Agencija za ravnopravnost spolova i entitetski gender centri se moraju obavezati da minimalno polugodišnje izvještavaju javnost o svom radu.
12. Dajemo punu podršku zahtjevima neformalne grupe iz Gradčca iznesenim na protestima 12. augusta 2023. Pozivamo i podržavamo sve žene i aktivistice u lokalnim zajednicama da izrade zahtjeve za zaštitu žena i djevojčica od nasilja koji su relevantni za njihove zajednice.
NAŠ BOL JE VAŠ SRAM!
