• POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Naše djelovanje
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Tim Mreže mira
Facebook Twitter Instagram
U TRENDU
  • Rješenje za poduzetnike i kompanije koje žele podići svoju prodaju na viši nivo
  • Za 104,1 milion eura uloženih u proteklih pet godina, Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana proglasio je “Alkaloid” vodećim investitorom u regionu
  • SNAGA ŽENSKE ZAJEDNICE U REGIONU (BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA): Predstavljanje mentorskog programa za žene »Podeli svoje znanje«
  • FOKUS GRUPA: Potreba i mogućnosti razvoja i implementacije mentorskog programa za žene
  • MSYP 2023 staff positions – Current opportunities
  • Visegrad Summer School
  • Kurs engleskog jezika
  • Prijavite se za webinar o studijama u Slovačkoj
Facebook Twitter Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Naše djelovanje
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Tim Mreže mira
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Home»Vijesti»Intervju»Kamberović: Odustajanje od zajedničkog života ne nudi dobru budućnost nikome u BiH
Intervju

Kamberović: Odustajanje od zajedničkog života ne nudi dobru budućnost nikome u BiH

26.11.2022Nema komentara23 Views
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Foto: Amer Kajmović / FENA
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Bosna i Hercegovina obilježava 25. novembar kao dan svoje državnosti, no taj se praznik i ove godine obilježava samo u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, dok je u entitetu Republika Srpska “običan” radni dan, jer tamo ne priznaju historijski kontinuitet bosanskohercegovačke države.

Dan državnosti obilježava se u znak sjećanja na odluke koje je 25. novembra 1943. godine donijelo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) i rezoluciju kojom je to tijelo potvrdilo da će Bosna i Hercegovina postati ravnopravnom federalnom jedinicom-državom u sastavu nove Jugoslavije.

U rezoluciji koja je tad usvojena piše i rečenica da narodi koji žive u Bosni i Hercegovini “hoće da njihova zemlja – koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska; nego i srpska, i muslimanska i hrvatska – bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata”.

Skoro 80 godina kasnije zemlja se suočava s teškom krizom: među najsiromašnijim je zemljama Evrope, opterećena je ratnom prošlošću iz devedsetih godina prošlog stoljeća, pod konstantnim je prijetnjama Milorada Dodika da će RS proglasiti samostalnost… Zbog neprekidnog ugrožavanja krhkog mira, broj stanovnika u zemlji spao je daleko ispod 3,5 miliona.

“Posve je suludo insistirati na daljim podjelama u vrijeme kada se svijet ujedinjuje i traga za zajedničkim vrijednostima“, kaže u intervjuu za Al Jazeeru Husnija Kamberović, historičar sa Univerziteta u Sarajevu, i dodaje: “A povijest nam kazuje da na ovim prostorima imamo toliko toga zajedničkog.“

Bosna i Hercegovina je u novijoj historiji prošla ozbiljnu transformaciju u smislu njenog suvereniteta: od djelovanja u centralističkoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) do međunarodno priznate države od početka 90-ih. Ali, i dalje izmiče unutarnji konsenzus. Da li je možda razlog to što vodeće parlamentarne političke stranke u Bosni i Hercegovini sve vrijeme djeluju isključivo na vjersko-nacionalnoj razini? 

– Bosna i Hercegovina je tokom 20 stoljeća promijenila pet različitih državnopravnih okvira: u okviru Austro-Ugarske monarhije je imala status corpus separatum, u međuratnoj Jugoslaviji i NDH [Nezavisna država Hrvatska] bila je podijeljena, u socijalističkoj Jugoslaviji je imala status republike, ravnopravno s ostalim članicama federacije, i, konačno, postoji kao neovisna država poslije 1992. godine. Jedino je u razdoblju socijalizma, mada uz postojanje određenih unutarnjih problema,  djelovala kao funkcionalna cjelina. Pokazalo se da dominantna usmjerenost političkih elita na ostvarenje zasebnih etnonacionalne interese nije proporcionalna interesima Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Krajem socijalizma, kada su nadvladali uski etnonacionalni interesi, uz to potaknuti pritiscima izvan bosanskohercegovačkih granica, Bosna i Hercegovina je ušla u probleme. Zbog toga vjerujem da je po budućnost Bosne i Hercegovine kao države pogubno insistiranje na zasebnim etnonacionanim politikama, koje uz to nemaju jednak odnos prema državi. Time ne želim reći da se bilo ko treba odricati svog nacionalnog identiteta, nego mislim da akcenat u političkm djelovanju treba staviti na državni okvir, unutar kojeg treba tražiti prostor za afirmaciju i očuvanju nacionalnih identiteta. Iskustvo je pokazalo kako etnonacionalne vladajuće elite, koje vode suprotstavljene nacionalne politike, ne mogu postići konsenzus oko budućnosti države Bosne i Hercegovine.

Raznolik etnički sastav često se spominje kao prednost Bosne i Hercegovine u modernom svijetu, pa ipak kao da to niko ne čuje unutar zemlji. Čini li se i Vama ta priča kao utopijski narativ? Šta u tom smislu pokazuje prošlost? 

– Toliko često naglašavana etnička izmiješanost stanovništva nije nikakva spacifičnost u modernom svijetu, u kojem je sve manje čistih nacionalnih država. Ali, u Bosni i Hercegovini kao da se dešava ono što je Amin Maluf opisivao u svojoj knjizi Brodolom civilizacija, govoreći o nestanku njegovog Levanta: “Svjetla Levanta su se pogasila. Zatim su se tmine razastrle planetom“. Taj čudni svijet Bosne i Hercegovine, kojega poznaje naša povijest, u kojem su ljudi različitih vjeroispovijesti živjeli bez ikakvih međusobnih granica, kao da se sve češće dovodi u pitanje.  Znamo da je to posljedica strašnih razaranja i zločina tokom ratova 1990-ih, ali sam siguran da odustajanje od zajedničkog života ne nudi dobru budućnost nikome u Bosni i Hercegovini.

Svijet se nalazi također na prekretnici, pa bismo i mi ovdje morali shvatiti da je posve suludo insistirati na daljim podjelama u vrijeme kada se svijet ujedinjuje i traga za zajedničkim vrijednostima. I mi bismo morali ići u tom pravcu i tragati za našim zajedničkim vrijednostima. A povijest nam kazuje da na ovim prostorima imamo toliko toga zajedničkog.

Zašto se u Bosna i Hercegovina odjednom odustalo od ZAVNOBIH-a? Postoji čuvena rečenica sa tog zasjedanja 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu da ‘Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već zbratimljena zajednica, u kojoj svi imaju jednaka prava’. Vodeće parlamentarne stranke u BiH – Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemoktata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine danas vode politiku etničkog ekskluziviteta po određenim regijama. 

– Nisu svi, ili nisu svi otvoreno, odustali od ZAVNOBiH-a. Možemo prepoznati da ima političih pokreta koji se formalno zalažu za vrijednost ZAVNOBiH-a, a u suštini rade protiv tih vrijednosti. Mislim da nikada ne treba smetnuti s uma to da je ZAVNOBiH garantirao teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost njenih naroda te da se ta dva principa, na kojima je Bosna i Hercegovina funkcionirala skoro pola stoljeća, moraju oživjeti, ali i promatrati kao nerazdvojni paket. To nije moguće dokle god dominantne etnonacionalne stranke kroje budućnost, jer one po svom karakteru vode računa više o etničkim nego o državnim interesima, pa čak partijske interese (“Partija ti je sve dala“) stavljaju i iznad etničkih. Određeni pomaci postoje, ali zabrinjava to što se posljednjih godina te promjene odvijaju nagore a ne nabolje.

U posljednjih nekoliko slučajeva političke partije koje se smatraju probosanske, demokratske, iznenađujuće nisu bile na liniji zapadne politike, što je bila praksa dosad. Naprimjer, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Sven Alkalaj bio je suzdržan kod UN-ove osude ugrožavanja ljudskih prava u Iranu, što je odluka koju je ambasador prebacio na ministricu vanjskih poslova Biseru Turković. Ima li Bosna i Hercegovina alternativu Washingtonu i Briselu. 

– Pitanje je šta su to probosanske političke stranke, jer tu vidimo da se to svodi gotovo isključivo na etničke stranke koje samo uzurpiraju pojam “probosanski“. Bosna i Hercegovina svoju budućnost mora graditi u Evropi i tom putu nema alternative. Naravno, moramo tragati za prijateljima diljem svijeta, moramo znati cijeniti one koji su nam 1990-ih (“kada nam je bilo najteže“) pomagali, ali ne smijemo zbog toga ostati zarobljeni u prijateljstvima iz 1990-ih. Kada je riječ o konkretnim primjerima koje navodite, naravno da treba biti svjestan toga da smo mi mala zemlja, da nismo kreatori svjetskih odluka, ali i da kao mali moramo pokazati na kojoj smo strani. A izbor mora ovisiti o civilizacijskim vrijednostima koje pojedine strane promoviraju.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara govori se da se Ukrajini brani međunarodno-pravni poredak. Nije li slično i s Bosnom i Hercegovinom? Čini se da u Bosni i Hercegovini katkad eksperimentira i međunarodna zajednica?

– Mi nemamo nikakve šanse ukoliko bismo se konfrontirali s međunarodnom zajednicom, iako znamo da je teško razumjeti šta je to politika međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini. Često ovih mjeseci čujemo tu usporedbu odnosa međunarodne zajednice prema Ukrajini (koju međunarodna zajednica obilato podržava) i odnosa prema Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih (koju je međunarodna zajednica podržavala samo toliko da je održi na površini), ali to nam neće puno pomoći u budućnosti.

Ono što ja vidim kao problem Bosne i Hercegovine u odnosima prema međunorodnoj zajednici je nedostatak inicijativa sa naše strane. Moramo prihvatiti činjenicu da ne žele svi iz međunarodne zajednice dobro Bosni i Hercegovini, ali morali bismo naše prijatelje uvjeriti u ispravnost naših stavova i vratiti međusobno povjerenje. Nije to jednostavno, zato što su naše elite proteklih godina postale nekredibilne u međunarodnoj zajednici i malo ko im vjeruje.

balkans.aljazeera.net

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Radi se na poboljšanju politika i propisa o praktičnoj nastavi u FBiH

19.01.2023

Intervju sa Aidom Hasović, profesoricom maternjeg jezika: POTREBNO JE IZGRADITI INOVATIVNIJI OBRAZOVNI SISTEM KOJI ĆE OTKRIVATI, RAZVIJATI I PODRŽAVATI TALENAT KOD DJECE

12.01.2023

INTERVJU/ Sjajna priča iz BiH! Mladi Sarajlija ostao u domovini i napravio agenciju za sport: Vidim nepoznat broj, kad ono Asmir Begović…

22.12.2022

INTERVJU: Minel Abaz, dobitnik Novinarske nagrade za doprinos pravima djece 2022.

10.12.2022

Hasija Borić-Stojić selektorica Pozorišnih igara BiH u Jajcu

04.12.2022

INTERVJU: SENKA MARIĆ

17.11.2022
Najnoviji članci

Rješenje za poduzetnike i kompanije koje žele podići svoju prodaju na viši nivo

31.03.20239

Za 104,1 milion eura uloženih u proteklih pet godina, Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana proglasio je “Alkaloid” vodećim investitorom u regionu

31.03.20237

SNAGA ŽENSKE ZAJEDNICE U REGIONU (BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA): Predstavljanje mentorskog programa za žene »Podeli svoje znanje«

31.03.202373

FOKUS GRUPA: Potreba i mogućnosti razvoja i implementacije mentorskog programa za žene

31.03.202341
Ne propustite
Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira

Mreža za izgradnju mira vas poziva da date doprinos u istraživanju filantropije i filantropskog djelovanja u Bosni i Hercegovini

28.03.2023539

U okviru izrade Sveobuhvatne studije o filantropiji u Bosni i Hercegovini, izuzetno su nam važne…

Local Resource Organizations Assistance Activity Call for Project Proposals for Local Resource Organizations

27.03.2023

Mreža za izgradnju mira: Izmjene Krivičnog zakona RS udar su na slobodu izražavanja

23.03.2023

Saopštenje Bh. povorke ponosa: Ovo je bio organizovani zločin iz mržnje usmjeren prema LGBTIQ osobama

20.03.2023
Potražite nas na mreži
  • Facebook
  • Twitter
  • Instagram
  • YouTube

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    [wpcaptcha]

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook Twitter Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    © 2023 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.