Grenland se topi: izgubio 3,8 bilijuna tona leda od 1992. godine

Znanstveni dokazi pokazuju da je Grenland, „zelena zemlja“ kojoj je ime dao Erik Crveni kako bi privukao vikinške doseljenike, konačno dobila tu boju, i to ne iz dobrih razloga

Dokazi o efektima klimatske krize na različite kopnene ekosisteme dostupni su svima koji to žele vidjeti. Prema istraživanjima Inès Otosake i Andrewa Shepherda, znanstvenice i znanstvenika sa Univerziteta u Leedsu, veliki otok Grenland, u vlasništvu Danske, smješten između Atlanskog i Arktičkog oceana, topi se sve bržim tempom.

Čak su i autori studije, prema časopisu The Conversation, iznenađeni ogromnom cifrom: „3,8 bilijuna tona je 3 800 milijardi tona ili čak 3,8 milijuna milijardi kilograma. Ako sav taj led stavite u jednu kocku, bila bi veća od visine Mont Everesta.“

Najvažnije od svega je globalni utjecaj koji ovo ima: rastopljeni led, otapanje u oceanu već je izazvalo rast više od četiri centimetra razine mora, a uzastopna povećanja značit će još mnogo obalnih poplava. Prema statistikama Ujedinjenih naroda, gotovo 40% svjetske populacije živi manje od stotinu metara iznad razine mora. Nije potrebno biti ekspert kako bi se dimenzionirale posljedice klimatskih promjena za oceane.

Otosaka i Shepherd to objašnjavaju ovako: „Povećanje od 60 centimetara do 2100. godine, kako predviđa Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) dovelo bi dvjesto milijuna ljudi u stanje stalne poplave i 360 milijuna u opasnost od godišnjih poplava. 60 centimetara je samo prosječni izračun IPCC-a: more bi u tom razdoblju moglo porasti do 28 centimetara ili čak do 98.“

Doista, jedna od najvećih briga u pogledu rasta razine mora jest količina leda ostalog na Grenlandu i Antarktiku. Sam Grenland ima dovoljno smrznute vode da bi u slučaju topljenja povećao nivo mora za 7,4 metra, preplavljujući obale cijeloga svijeta. Zbog ove potencijalne opasnosti za Zemljin balans i opstanak milijuna, autori studije ističu važnost definiranja koliko je leda točno izgubio Grenland.

Kako su to izračunali?

Otosaka i Sheperd izmjerili su gubitak leda između 1992. i 2018. godine zahvaljujući korištenju satelita. „Našu evaluaciju, sada objavljenu u časopisu Nature, objavio je međunarodni tim znanstvenika koji je kombinirao rezultate dvadeset i šest različitih studija kao dio programa poznatog kao Vježba usporedbe testa ledene mase (IMBIE)“ gdje se navodi kako su rezultati jedanaest različitih satelitskih misija koje su pokrenule NASA i Europska svemirska agencija za mjerenje promjena u volumenu, brzini i gravitaciji ledene plohe.

Iako studija obuhvaća razdoblje od dvadeset i šest godina, vrhunac najvećeg gubitka leda bio je 2011. godine kada je otopljeno 335 milijardi tona. „Zapravo, gotovo polovica gubitka leda dogodila se između 2006. i 2012.“, dodaju oni.

Kako nastaje topljenje?

Na Antarktiku se to događa zbog zagrijavanja ledenjaka, zbog čega oni malo brže klize prema oceanu, tvoreći ledene brjegove. Nešto slično se događa na Grenlandu, uz opasku da su ljeta tamo toplija nego na Antarktiku, što znači da je polovica leda koji se topi tokom te sezone veća od zimskih snježnih padavina. Štaviše: razdoblja ekstremnog topljenja sve su češća, upozoravaju autori, s rekordnim temperaturama svake godine.

2019. godina nikome nije praštala: neobično topao zrak na Grenlandu uzrokovao je široko otapanje po ledenoj plohi. Navodi se da se otok, koji sadrži 7% svjetske slatke vode, zagrijava dvostruko brže nego većina planete. Topljenje leda ubrzava zagrijavanje, jer zemlja i more apsorbiraju sunčevu svjetlost koja se prije leda reflektira u prostoru.

Znanstvenici iz Leedsa upozoravaju da se njihove projekcije približavaju „najgorem scenariju“ u procjenama IPCC-a (UN), te predviđaju dodatno povećanje razine mora od 10 centimetara iznad prosječne procjenedo 2100. „Ovo bi dovelo do još šezdeset milijuna ljudi u opasnost od godišnjih poplava na obali i sugeriralo da je hitno potrebna ponovna procjena utjecaja klimatskog zagrijavanja“.

Procjenjuje se da je gotovo 80% površine Grenlanda prekriveno ledom, što ga čini najvećim otokom na svijetu. U njegovim dubinama nalazi se tajna povijesti različitih klimatskih promjena kroz koje je prošla Zemlja, a koje su otkrivene zahvaljujući iskopu koji su između 1989. i 1993. izveli europski i američki istraživači koji su iz ledene jezgre izvadili uzorke duge tri kilometra. Njihova kemijska i fizikalna analiza otkrila je podatke iz vremena od prije deset hiljada godina, što je podrazumijevalo prekretnicu u klimatskom registru: pokazalo se da je Zemlja prije bila pod utjecajem klimatskih promjena i da je ova kroz koju prolazimo neobjavljena.

Znanstveni dokazi pokazuju da je Grenland, „zelena zemlja“ kojoj je ime dao Erik Crveni kako bi privukao vikinške doseljenike, konačno dobila tu boju, i to ne iz dobrih razloga.

Autorica: Valeria Foglia, Izquierda Diario

Prijevod: Darko Vujica, Prometej.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.