Drugovi i drugarice, mi smo danas na ovoj konferenciji udarili temelje sretne i zbratimljene Bosne i Hercegovine!
Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH. Na tom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Bilo je nesuglasica oko budućeg uređenja Bosne i Hercegovine uoči sazivanja Vijeća. Pojedini partijski rukovodioci KPJ smatrali su da Bosna i Hercegovina ne može biti zasebna federalna jedinica zbog višenacionalnog sastava njenog stanovništva. Smatrali su da na BiH treba gledati kao na autonomnu pokrajinu Srbije ili Hrvatske, ili je vezati za savezne organe nove Jugoslavije. Ovom prijedlogu usprotivili su se neki istaknuti revolucionari, među kojima su bili Avdo Humo, Rodoljub Čolaković i Hasan Brkić koji su zahtijevali ravnopravan status Bosne i Hercegovine.
SMRT FAŠIZMU
Nakon ovog zahtjeva, Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu naredio je okružnim narodnim odborima da naprave liste kandidata za prvo zemaljsko narodno predstavništvo. Birani su učesnici AVNOJ-a s područja Bosne i Hercegovine, borci iz partizanskih jedinica, proslavljeni vojni komandanti, politički komesari, članovi oblasnih narodnih odbora, istaknuti politički, javni i kulturni radnici iz svakog okruga. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je u Mrkonjić Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine.
“Smrt fašizmu! Sloboda narodu!”, bile su prve izgovorene riječi na zasjedanju.
Izabrana su 173 vijećnika, 31 član Prezidija i pet članova Predsjedništva Prezidija ZAVNOBiH-a. U Predsjedništvo Prezidija izabrani su predsjednik dr. Vojislav Kecmanović, potpredsjednici Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari, a za sekretara je postavljen Hasan Brkić.
Ostatak teksta pročitajte na zurnal.info