Razgovarao: Đorđe Krajišnik
Dokaz da Balkan ima mlade ljude koji mogu mijenjati svijet i svojim izumima doprinijeti našem društvu je Stefan Unić. Ovaj mladi invoator iz Kruševca koji je već sa 13 godina počeo razmišljati o izumima danas je ponosni dobitnik Oktobarske nagrade Opština Trstenik za 2019. godinu za stvaranje izuma „Personalizovani orgonit“. „Personalizovani orgonit“ će moći ublažiti elektromagnetno zračenje kojima smo svakodnevno izloženi za čak 50%. Za Mrežu mira Stefan je odgovorio na pitanja o ovoj inovaciji i o podršci koju je imao od strane vlasti.
Kada si se počeo interesovati za nauku i inovacije?
Još od malih nogu, veliki značaj i uticaj je imala moja baka, koja me je kao malog vodila kod njene prijateljice učiteljice. Dok su one pile kafu, ja sam za to vreme čitao knjigu koja je ostavili veliki utisak na mene, tada sam imao samo 13 godina. Od svoje 15-te godine ulazim u svoj prvi projekat koji započinjem bez ičije pomoći, ali već tokom projekta stičem ogromnu podršku veoma stručnih i kopetentnih ljudi iz raznih oblasti. Biti inovator danas je privilegija, moj poziv da se bavim inovacijama je velika privilegija. Odrastao sam u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Moje interesovanje da postanem poznati inovator datira još od malih nogu, uvek sam želeo biti poznat i neko ko može pomoći nekim svojim projektom. Svet nauke i inovacija je svet za sebe, svet borbe i velikog rada.
Možeš li nam reći nešto više o svojim izumima? Šta je tačno Personalizovani orgonit?
Na projektu „Personalizovani orgonit“, sam radio punih pet godina. Na osnovu orgonita koji već postoji sam nadošao na ideju ‘Personalizovanog orgonita’, koji ima još veću primenu i delovanje od običnog orgonita. Zato „Personalizovani orgonit“ jeste izum. Nadam se da će do 2024. godine moj izum biti u proizvodnji, odnosno biti pristupačan svim građanima. Ja sam odlučio da pored Srbije ovaj proizvod bude zastupljen i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, ali to je samo sada moja preliminarna odluka, vreme će odlučiti šta i kako. Na ovom izumu treba još raditi, unapređivati ga, kao što ste već mogli na internetu da vidite, ja sam napravio samo prototip ovog uređaja, to nije gotov proizvod još uvek. „Personalizovani orgonit“ će moći ublažiti elektromagnetno zračenje kojima smo svakodnevno izloženi za čak verovali ili ne 50%, možemo ga koristiti u bašti, pa onda nećemo morati prskati hemikalaijama, jer u blizini „Personalizovanog orgonita“ insekti neće prilaziti bašti. Čak se može koristiti i za rasterivanje kemtrejlsova, odnosno tragova koji avioni ostavljaju za sobom.
Da li smatraš da zemlje Balkana ulažu dovoljno u inovacije i nauku?
Ja nisam toliko stručan i kopetentan da odgovorim na to pitanje, ali vam mogu reći iz svog ugla. Što se tiče ulaganja u inovacije i nauku, stanje je po meni solidno, nije odlično, a nije ni loše, znači neka zlatna sredina. Sada su počeli nešto aktivnije da se bave tom temom, počeli su i otvarati razne institucija za preduzetništvo, kako bi mlade ljude i ljude srednjih godina da se uključe u samostalni preduzetnički posao, i to je lepo. To su počeli otvaranje ovde kod nas u Srbiji, a kako je stanje za ostale zemlje Balkana nisam toliko upućen, ali je lepo što ste me potakli ovim pitanjem, interesuje i mene kako je stanje u ostalim zemljama. Mi imamo puno uspešne dece koje iz raznih oblasti osvajaju nagrade, priznanja, itd.., ali decu koja se bave aktivno naukom ili inovacijama, i čak istraživanjem nemamo dovoljno. To je problem u celom svetu, a ne samo kod nas. Jednostvno mladi ljudi hrle za mobilnim telefonima, računarima, igricama, a ne i za knjigama. Internet je odlična stvar koju možete iskoristiti za israživanje, ali nažalost mali broj ljudi ga koristi u tu svrhu.
Da li si imao potrebnu podršku od strane vlasti i nauke?
Da imao sam veliku podršku vlasti, da nisam imao tu podršku ništa ne bih značajno odradio, ja to ne krijem. Imao sam podršku moje opštine Trstenik, a i RPK Kruševac, centra Rasinskog okruga i naravno veliku podršku vlasti. Obzirom da posećujem razne sajmove u inostranstvu, nisam uvek u prilici da investiram u ta putovanje te mi u tome smislu uvijek pomognu. Što se tiče podrške nauke, nisam učlanjen u istraživačke stanice, još uvek, ali ima vremena.
Zašto si se odlučio da tvoj drugi projekat bude vezan za Životnu sredinu?
Moj drugi projekat je tek počeo i vezan je za životnu sredinu, on je tek počeo, a kada će biti završen ne znam, jer svaki projekat koji radim je izuzetno opširan i obuhvata veliki trud i rad. Odlučio sam se da moj drugi projekat bude vezan za životnu sredinu zato što je ekologija multidisciplinarna oblast, tu možete ispoljiti sva svoja interesovanja. Tačnije ovaj projekat je fokusiran uglavnom na prečišćavanje vazduha, što je nama danas itekako potrebno.
Gdje se vidiš za 10 godina?
Uglavnom vidim da se bavim poslom koji volim, a to je bavljenje naukom i inovacijama. Vidim sebe u medijima, na poziciji mladog inovatora koji saopštava svoje projekte građanima i edukuje ih. Po završetku škole planiram da upišem master ili specijalističke studije. Naravno nije na odmet i da jednog dana postanem professor na fakultetu, sve je u opticaju, ali vreme će odlučiti sve. Ali ono što je sigurno da neću odustati, već su boriti iako nailazim na razne prepreke. Jer uspeh se ne meri onim čime ste i šta postigli, već preprekama koje ste na tom putu do tog uspeha uklonili.
This article has been produced with the support of the European Endowment for Democracy (EED). Its contents do not necessarily reflect the official opinion of EED. Responsibility for the information and views expressed in this article lies entirely with the author(s).