U popularnim interpretacijama koje se oslanjaju na „generacijsku prizmu“ prevladava konsenzus da su mlađe generacije bitno progresivnije od starijih. No aktualni su izbori pokazali da milenijalci i zumeri u Hrvatskoj češće biraju desne stranke te da su skloniji konzervativizmu.
Istraživanja pokazuju da mladi politiku promatraju tek kao još jednu moguću sferu za ostvarivanje privatnih interesa pa blagonaklono gledaju na utjecaj osobnih poznanstava i korupcije u rješavanju egzistencijalnih problema. Da bi si osigurali osnovne životne uvjete oslanjaju se na neformalne mreže potpore kao što je obitelj pa dolazi do reprodukcije konzervativnih društvenih odnosa (jer feminizam, transrodnost i migranti djeluju kao prijetnja tradicionalnoj obitelji).
Matko Vlahović ističe da ne postoje organizirani pravci alternativnog društvenog usmjeravanja mladih te da su oni prepušteni utjecaju raznoraznih poduzetničkih influensera, fitnes trenera, ikona toksične muškosti i sličnih internetskih pojava https://bit.ly/3UrfAGa