Institut za razvoj mladih KULT organizirao je drugi po redu panel u okviru promocije Analize političke pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini, koju je Institut proveo tokom 2024. godine. Panel je organiziran u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih “Ivan Pavao II”.
Prema istraživanju, mladi najviše povjerenja imaju u religijske zajednice, a o razlozima i pozadini takvih podataka razgovarali smo sa prof. dr. Ahmetom Alibašićem sa Fakulteta islamskih nauka, prof. dr. Šimom Maršićem ravnateljem Nadbiskupijskog centra i teologom, prof. dr. Pavlom Mijovićem sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta i prof. dr. Sarinom Bakić sa Fakulteta političkih nauka.
Početak panela bio je u znaku razmjene mišljenja o temi koja se odnosila na razliku između religije i institucija koje je zastupaju, te utjecaju tradicije i stanja u bosanskohercegovačkom društvu. Tokom diskusije, učesnici su se složili da mladi u BiH imaju kompleksan odnos prema religijskim institucijama, koji je uvjetovan nizom društvenih, historijskih i kulturnih faktora. Istaknuta je razlika između ličnog vjerovanja i institucionalne religije, kao i razlike u percepciji između mladih u BiH i mladih na Zapadu.
Ono što je prepoznato kao posebno važno je da se u BiH vjerske institucije često percipiraju kao posljednji bastion povjerenja u društvu koje je pogođeno krizom svih drugih institucija. S druge strane, naše društvo još uvijek nosi nasljeđe komunističkog sistema, u kojem su vjerske institucije imale potpuno drugačiji status od današnjeg, što je utjecalo na povjerenje koje im se i danas poklanja.
Istaknuto je kako mladi prepoznaju činjenicu da vjerski lideri često otvorenije i iskrenije govore o društvenim pitanjima u poređenju s političarima. To ih, uz nisku percepciju korupcije u vjerskim zajednicama, čini važnim faktorom u oblikovanju društvenih vrijednosti.
Naglašeno je i da ovoj temi ne treba pristupati općenito i kroz prizmu većih gradova sa više sadržaja za mlade, već treba uzeti u obzir da vjerske institucije u manjim sredinama često predstavljaju jedini prostor za okupljanje i socijalizaciju mladih. Tada vjerske institucije često preuzimaju i ulogu kulturnih, obrazovnih pa i zabavnih centara – u kontekstu nedostatka državne podrške tim segmentima.
Kao pozitivan primjer navedena je inicijativa Nadbiskupijskog centra koja nudi aktivnosti poput katoličke malonogometne lige, studijskih putovanja i edukativnih kampova, čime se stvara prostor za uključivanje mladih i izgradnju zajednice.
Izazovi, prilike i sloboda
Diskutiralo se i o tome kako mladi danas doživljavaju vjeru – često kroz lične autoritete poput svećenika ili imama, te kako oblikuju mišljenje o instituciji kroz te osobe. U tom segmentu je ocijenjen značaj obrazovanja, izgradnje kritičkog mišljenja i osnaživanje mladih da se uključe u društvene procese, ne zanemarujući tradiciju, ali s naglaskom na autentičnost i slobodu izražavanja.
Tokom panela je istaknuto kako BiH može biti ponosna na Zakon o slobodi vjere koji predstavlja napredan normativni okvir, posebno u poređenju s drugim evropskim zemljama.
Panel je završen porukom da religijske institucije mogu i trebaju igrati važnu ulogu u moralnoj obnovi društva, posebno u kontekstu moralne krize koja se reflektira na politiku, zdravstvo, pravosuđe i obrazovanje. Istaknuta je potreba da se vjerske zajednice aktivnije uključe u edukaciju, prevenciju problema poput ovisnosti, te da se otvore prema mladima koji nisu nužno religijski orijentirani.
Učesnici su pozvali na realiziranje sličnih dijaloga i u narednom periodu, uz nadu da će mladima biti pruženi podrška i prostor da razvijaju kritičko razmišljanje, u društvu koje poštuje različitosti i gradi budućnost na temeljima međusobnog povjerenja i razumijevanja.
mladi.org