4.april Dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina, ove godine koincidira sa vrhuncem pandemije Covid-19 u Bosni i Hercegovini. Nemogućnost nadležnh institucija da adekvatno odgovore složenim izazovima zaštite zdravlja građana posebno ugrožava osobe sa invaliditetom, uključujući i preživjele od mina. Uvođenje epidemioloških mjera, prije svega socijalne distance i ograničenja kretanja, je uskratilo mogućnosti korištenja specifičnih vidova podrške u dnevnom funkcionisanju osoba sa invaliditetom.
Svjetska zdravstvena organizacija nije prepoznala osobe sa invaliditetom, uključujući i preživjele od mina, kao prioritetnu grupu za imunizaciju kroz programe vakcinacije, tako da je zadatak nadležnih entiteskih institucija da ih uključe u takve programe. To bi svakako bio i najznačajniji urgentni aspekt pomoći žrtvama mina u Bosni i Hercegovini u trenutnoj kompleksnoj situaciji koji je u potpunosti usklađen sa preporučenim akcijama važećih međunarodnih sporazuma koje je ratifikovala BiH, prije svega Konvencije o zabrani mina i Akcijskog plana iz Osla, kao aktuelnog operativnog plana za ispunjavanje preostalih obaveza država članica Konvencije o zabrani mina, koji predviđa zaštitu preživjelih od mina u rizičnim situacijama, uključujući situacije oružanih sukoba, humanitarnih nesreća i prirodnih katastrofa.
BiH se i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima eliminacije uticaja mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata koji ugrožavaju sigurnost i egzistenciju preko 500.000 ljudi u 118 opština i gradova u Bosni i Hercegovini, dok više od 8.000 preživjelih od mina ima potrebu za različitim vidovima podrške u rehabilitaciji i integraciji.
Bosna i Hercegovina, kao država članica Konvencije o zabrani mina, se obavezala da što prije ispuni preostale obaveze iz Konvencije. To se odnosi na obavezu pružanja podrške žrtvama u njihovoj rehabilitaciji i socio-ekonomskoj integraciji, kao i ćišćenju preostalih minama kontaminiranih teritorija. Kako bi podržao ovaj ambiciozni cilj, Vijeće ministara je prije dvije godine usvojilo državnu Strategiju protivminskog djelovanja 2018-2025, planirajući postizanje krajnjeg cilja “BiH bez mina” do 2025. godine.
Idealna je prilika da i u ovoj posebno izazovnoj globaloj situaciji iskoristimo momentum višedecenijskog djelovanja prema “svijetu bez mina” kako bismo obnovili predanost i udružili napore u postizanju “BiH bez mina” do 2025. godine.