Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeda javnost na godišnjicu zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani, podno Trebevida, na području Starog Grada Sarajeva.
Iako je prošlo 28 godina od monstruoznih zločina na Kazanima, još uvijek svjedočimo da zločini koje su počinili pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovida Cace, i danas dijele javnost. Za jedne je Topalovid zločinac, za druge heroj, a za neke pak i jedno i drugo.
UDIK je 2014. godine prvi put obilježio godišnjicu ubistava žrtava na Kazanima. Samim tim, UDIK je postao prva nevladina organizacija koja je organizovala javno sjedanje na ove događaje. Sljedede je godine ponovo na isti način ispred sarajevske katedrale obilježena godišnjica, a ved je 2016. objavljena publikacija „Ratni zločini na Kazanima – presude“. Tokom naredne tri godine, UDIK je tražio od Grada Sarajeva izgradnju spomenika žrtvama na lokalitetu Kazani, ali i u centru Sarajeva. Takođe, traženo je uklanjanje spomen-ploče posvedene Mušanu Topalovidu Caci, a koja se nalazi na zidu Osnovne škole “Edhem Mulabdid”u sarajevskom naselju Bistrik.
Prošle godine je UDIK-ova ideja dobila podršku pojedinaca i organizacija civilnog društva, pa je tako organizovana zajednička komemoracija ispred Vječne vatre. I tada je zatraženo da spomenik ovim žrtvama mora biti na Kazanima, ali i u centru Sarajeva, jer su ubijeni bili građani tog grada. Iste godine, a zbog vedeg interesovanja javnosti, objavljeno je drugo izdanje knjige o Kazanima. Na taj način je učinjeno sve da se što više građana upozna sa stravičnim zločinima, da se zadobije njihova podrška, ali i ohrabri Gradsko vijede Grada Sarajeva da donese odluku o podizanju spomenika.
Grad Sarajevo je 2021. godine raspisao poziv za idejno rješenje spomenika na Kazanima. Nakon nekog vremena isti je poništen. Sa spomen-kompleksa prešlo se na ideju o spomen-obilježju. Kao epilog je usvojena odluka o spomen-ploči. UDIK je podržao tu ideju, ali se sa aktuelnom gradonačelnicom nije složio oko teksta i broja žrtava koji bi trebao biti uklesan na ploču.
Broj žrtava nije konačan. On je vedi od onog koji je predstavljen u Nacrtu, a sada Prijedlogu odluke. Takođe, iz poštovanja prema žrtvama, mora se navesti ko je ubijao te građane tokom 1992. i 1993. godine. To nije samo političko, nego i etičko pitanje.
Prijedlog odluke spomen-obilježja Kazani sa predloženim tekstom i brojem žrtava je sramotan i nedostajan istih. Iz tog razloga, sporni tekst i broj žrtava u svojoj osnovi ne bi trebao dobiti ničiju podršku, a ponajmanje Grada Sarajeva.
Kazani bi trebalo da predstavljaju borbu glavnog grada Bosne i Hercegovine za istinu, za njegovu multikulturnu, multikonfesionalnu i antifašističku prošlost i bududnost. Na tom putu Sarajevo bira stranu dobra ili zla. Na taj de se način distancirati ili ne, od zločina počinjenih i u ime svojih građana.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogudilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktiv
Ostavite komentar