Ljudi diljem svijeta izloženi su velikim promjenama vremena. Takve su promjene često neprimjerene pojedinim godišnjim dobima. Stoga se čini opravdanim postaviti pitanje kakav je utjecaj vremena na raspoloženje. Mogu li dani ispunjeni suncem činiti ljude zaista sretnijima? Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Naime, velik broj ljudi ima dojam kako se osjeća sretnije i zadovoljnije kad je vani sunčano i toplo. Unatoč tome, provedena znanstvena istraživanja rezultirala su različitim spoznajama o utjecaju vremenskih uvjeta na raspoloženje.
Tako su primjerice, Keller i sur. proveli veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 odgovora ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja sugeriraju da je ugodno vrijeme (obilježeno s većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim tlakom) povezano s pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijem načinom razmišljanja tijekom proljeća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije zapažena tijekom drugih godišnjih doba, dok su ljetne vrućine bile povezane s padom raspoloženja.
Sezonska depresija zaista postoji
Ovi su rezultati sukladni dosadašnjim istraživanjima o većoj učestalosti sezonske depresije za vrijeme zimskih mjeseci (vrsta depresije koja se javlja u jesenskom i zimskom periodu, a prolazi u proljeće i ljeto). Naime, oni govore u prilog tome da ugodno vrijeme poboljšava raspoloženje. Navedeni učinci dolaze do izražaja posebno nakon zimskih mjeseci koje obilježavaju kratki dani u kojima dugotrajno izostaje sunčeva svjetlost. Provedena istraživanja sugeriraju kako su žene, u odnosu na muškarce, sklonije sezonskoj depresiji, koju uz sniženo raspoloženje karakteriziraju i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, manjak energije, izraženija potreba za spavanjem, kao i pojačan apetit.
Sunčani dani utječu i na optimizam – vjeru u pozitivne ishode
Howarth i Hoffman su proučavali dnevno raspoloženje i njegovu promjenu kod 24 studenta, koja su tijekom 11 uzastopnih dana ispunjavali različite upitnike. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na zaključak kako stupanj vlage, temperatura zraka i broj sunčanih sati imaju najveće učinke na raspoloženje. Naime, visoke razine vlage u zraku povezane su sa značajno sniženim rezultatima na mjerama pažnje i koncentracije, dok se istovremeno povećao broj izvještaja o usporenosti, pospanosti i glavobolji. Nasuprot tome, isti studenti su za sunčanih dana u kojima su bile ugodno visoke temperature (u rasponu od 15 C do 23 C) izvještavali o boljem raspoloženju te su pozitivnije sagledavali sebe i svijet, a od budućnosti su očekivali bolje ishode (npr. češće su izjavljivali kako očekuju dobre rezultate na završnim ispitima).
Tko je zapravo odgovoran za dobro raspoloženje; sunce, sunčanje ili dobro društvo?
Međutim, ostaje nejasan smjer djelovanja vremena na raspoloženje. Drugim riječima, veća učestalost sunčanijih dana mogla bi biti odgovorna za izraženost osjećaja sreće i zadovoljstva. No, poznato je i kako se izloženost kože sunčevim zrakama povezuje s lučenjem vitamina D3 koji povećava razine neurotransmitera serotonina u mozgu. Serotonin je pak, odgovoran za pozitivno raspoloženje, koncentraciju i osjećaj usredotočenosti. Nadalje, ljudi su skloniji provoditi ugodne proljetne dane vani, na otvorenom, baveći se sportom, rekreacijom ili opušteno ispijajući kavu s prijateljima na suncu. Npr. sportske aktivnosti, kao i druženja, donose porast pozitivnih osjećaja, sreće i dobrog raspoloženja koji se ne mogu sa sigurnošću pripisati samo povoljnim vremenskim prilikama.
Ekstremne temperature bude najgore u ljudima
Brojni psiholozi izvještavaju o rezultatima istraživanja koja ukazuju da su ekstremno visoke temperature, suša i vreo zrak povezani s porastom nasilja (npr. u Indiji i Australiji), kriminala (u Meksiku), pa čak i ubojstava (primjerice u Tanzaniji i SAD-u). Rezultati istraživanja koje su proveli Hsiang i sur. ukazuju kako s porastom temperature zraka, raste i sklonost unutargrupnim sukobima za 14% (što u odnosu na početnu razinu od 6% u umjerenom klimatskom području predstavlja značajan porast). Izvještavaju i o porastu nasilja za 4%. Međutim, slični rezultati dobiveni su i u slučaju velikih količina kiše. Naime, što su kišni pljuskovi bili obilniji i češći (posebno u klimatskim područjima na kojima se takvo vrijeme ne očekuje, npr. u zemljama Srednje Europe), ljudi su postajali agresivniji. No, budući da je riječ o istraživanjima koja ukazuju samo na povezanost ovih pojava, nije jasno u kojoj mjeri se porast nasilja može pripisati (samo) vremenskim prilikama.
Više boravka vani na proljetnom suncu – više dobrog raspoloženja!
Zaključno se može reći da iako povezanost vremenskih prilika i raspoloženja nije onoliko velika koliko se često vjeruje, ne može se ni zanemariti činjenica kako ona ipak postoji. Čini se kako vrijeme ima stvaran i mjerljiv učinak na raspoloženje ljudi, koji je ovisan o brojnim čimbenicima. Pri tome odgovornost za različitost rezultata istraživanja uvelike ovisi o dva čimbenika – godišnjem dobu i vremenu koje pojedinac provodi na otvorenom.
Naime, u proljeće kada ljudi provode više vremena na otvorenom, pozitivno raspoloženje se povezuje s ugodnim temperaturama i stabilnim tlakom zraka. Takva povezanost vremena i dobrog raspoloženja nije dobivena za druga godišnja doba. Stoga, iskoristite sunčane, proljetne dane za boravak i druženja na otvorenom prostoru!
istrazime.com