Metabolizam se odnosi na fizičke i hemijske procese koji se odvijaju u tijelu, a koji nam omogućuju da ostanemo živi, kao što su disanje, cirkulacija krvi i funkcija živaca. Za obavljanje tih procesa, naše tijelo pretvara hranu koju jedemo u energiju. Hemikalije u našem probavnom sistemu razgrađuju hranu u gorivo, koje, ili se koristi odmah, ili pohranjene u tkivu tijela.
Naš metabolizam je pod utjecajem različitih faktora, uključujući, dob, spol, težinu, fizičku aktivnost i generalno zdravstveno stanje.
Kako metabolizam funkcioniše?
Metabolizam kontroliše hormone i nervni sitem. Kada konzumiramo hranu, probavni enzimi razgrađuju ugljikohidrate, masti i bjelančevine u oblik koji tijelo može koristiti za rast i energiju.
Tokom metabolizma, dvije aktivnosti se pojave u isto vrijeme – izgrađivanje tjelesnih tkiva i skladištenje energije, ili anabolizam i katabolizam. Metabolizam je čin balansiranja tih procesa:
Anabolizam – proces u kojem se energija koristi za rast novih stanica i za održavanje tkiva u tijelu, a energija se pohranjuje kao masnoća.
Katabolizam – proces koji oslobađa energiju u kojem se velike molekule iz hrane, kao što su ugljikohidrati, masti i bjelančevine, razgrađuju na manje molekule kako bi se tijelu omogućila instantna energija. Ta energija osigurava gorivo za procese kao što su grijanje tijela i micanje mišića.
Standardni medicinski mit je da mršavi ljudi imaju “jak metabolizam”, dok deblji ljudi imaju “slab metabolizam”. Međutim, ovo je daleko od stvarnosti…
Kako je metabolizam povezan sa tjelesnom težinom?
Jednostavno rečeno, naša tjelesna težina je rezultat formule: katabolizam minus anabolizam. Drugim riječima, količina energije koju oslobađamo u našim tijelima (katabolizam) minus iznos energije koje naša tijela koriste (anabolizam). Višak energije je pohranjen ili kao masnoća ili glikogen (pohranjeni kao ugljikohidrati, uglavnom u jetri i mišićima).
Iako se u većini slučajeva debljamo upravo zbog skladištenja energije (kao masti), ponekad i hormonski problemi ili osnovno zdravstveno stanje mogu utjecati na metabolizam.
Standardni medicinski mit je da mršavi ljudi imaju “jak metabolizam”, dok deblji ljudi imaju “slab metabolizam”. Međutim, ovo je daleko od stvarnosti. Istraživanja provedena u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi su uvijek pokazala da je sporiji (slabiji) metabolizam vrlo rijedak razlog za većinu slučajeva pretilosti (i obratno).
Ne možemo puno učiniti da značajno promijenimo naš bazalni metabolizam – metabolizam kada se tijelo odmara. Dugoročne strategije, kao što su povećanje mišićne mase, će imati utjecaj, ali određivanje i kontrolisanje energetskih potreba u tijelu, a zatim prilagođavanje stila života u skladu sa tim potrebama, imat će puno brži učinak na tjelesnu težinu.
Naši kalorijski zahtjevi ovise o tri glavna faktora:
Veličina tijela i mišićna masa – Veća tijela zahtijevaju više kalorija nego manja tijela. Ljudi s više mišića u odnosu na masti će zahtijevati više kalorija nego ljudi koji imaju manje mišića u odnosu na masti. Jednostavnije rečeno, ljudi koji imaju više mišića trebaju i više kalorija da bi njihov bazalni metabolizam (kada je tijelo u stanju odmora) normalno funkcionisao.
Starost – Dok starimo, naša mišićna masa opada, a masnoće rastu. Naš metabolizam se postepeno mijenja, što rezultira manjim zahtjevima za kalorijama. Metabolizam opada za oko 5% svakih deset godina.
Spol – muškarci imaju veći bazalni metabolizam nego žene, jer im je omjer mišići – masti veći nego kod žena. To znači da će prosječan muškarac sagorijevati više kalorija nego prosječna žena iste dobi i težine.