Porodice 68 ubijenih u februaru 1994, kada su snage Vojske Republike Srpske granatirale pijacu Markale u Sarajevu, obeležili su godišnjicu njihove smrti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Polaganjem cveća i čitanjem imena 68 građana poginulih na pijaci Markale, porodice i brojni građani Sarajeva obeležili su danas godišnjicu masakra na Markalama.
Oni su poginuli kada je ispaljena granata sa položaja Vojske Republike Srpske (VRS), pri čemu je ranjeno više od 140 građana Sarajeva.
Senida Karović, predsednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, naglasila je da je pijaca Markale „simbol sjećanja” na sve ubijene i ranjene stanovnike grada u vremenu opsade od 1992. do 1995. godine.
„Opsada grada Sarajeva je najduža u modernoj historiji, trajala je 1.479 dana. Ranjeno je preko 50.000 naših sugrađana, 11.541 stanovnik je ubijen, a od toga 1.601 dijete”, rekla je Karović.
Sarajlija Hasan Banda kaže da je 5. februara 1994. bio teško ranjen u masakru, ali da je uspeo da preživi.
„Vidio sam noge, glave, dijelove tijela…”, prisetio se Banda.
Cveće na Markalama položili su i predstavnici Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo, kao i član Predsedništva BiH Željko Komšić.
Komšić je poručio da se ovaj dan ne sme zaboraviti.
„Vrijeme prolazi, a bol nije ništa manja. Svi mi imamo svoje priče o Markalama, ali su priče porodica koje su ovdje izgubile svoje najbliže, ljudi koji su ranjeni, ostali invalidi, najteže i najtragičnije”, kazao je Komšić.
Za granatiranje Sarajeva su pred Haškim sudom osuđeni bivši komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić i Dragomir Milošević.
U presudi Galiću iz novembra 2006. godine navedeno je: „Taj incident granatiranja predstavlja primer granatiranja gde su civili namerno ciljani”