Mikroorganizmi održavaju ravnotežu u klimatskoj krizi

Utjecaj klimatskih promjena uvelike će ovisiti o odgovorima mikroorganizama koji su ključni za ostvarivanje ekološki održive budućnosti

Za uočavanje mikroorganizama potrebni su snažni mikroskopi, a tek rijetki mikrobiolozi tvrde da znaju mnogo o većini njih. No, mikroorganizmi su ključni za borbu protiv klimatske krize, a rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja, ističe tridesetak svjetskih znanstvenika predvođenih profesorom Ricardom Cavicchiolijem sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

Trideset znanstvenika iz devet zemalja pozvalo je sve svjetske klimatologe da ne zaborave na veliku ulogu mikroorganizama, navodeći da istraživanja zanemaruju tihu, nevidljivu većinu koja nastanjuje naš planet. Naime, oblici života koji su dio velike količine živih tvari na svijetu uvelike se zanemaruju pri većini klimatskih proračuna.

Mikroorganizmi postoje već 3,8 milijardi godina, koriste sunčevu svjetlost i pretvaraju ugljikov dioksid u živo tkivo na bazi ugljika, a velika količina svih mikroorganizama na svijetu vjerojatno sadrži 70 milijardi tona ugljika. Oni su posljednja točka bioraznolikosti te su presudni za resurse našeg planeta te njegovi najraniji oblici života. Vrlo vjerojatno i zadnji koje će na njemu preživjeti.

Mikroorganizmi su jedina živa bića koja opstaju na velikim dubinama i pri ogromnim tlakovima. Duboko ispod površine planeta, mnogi od njih preživljavaju na temperaturama iznad točke vrelišta, u lužnatim jezerima, a neki od njih čak mogu probavljati radioaktivne materijale. Utječu na kemijski sastav atmosfere, koloniziraju crijeva preživača što rezultira ogromnim količinama stakleničkog plina metana, u Zemljinim dubinama pohranjuju ugljik te razgrađuju vegetaciju kako bi proizveli novi atmosferski ugljikov dioksid. Osnova su svega što živi i uvelike utječu na zdravlje života. Utječu na klimatske promjene i obratno – klimatske promjene utječu na njih.

„Mikroorganizmi, u koje spadaju bakterije i virusi, oblici su života koje ne pronalazimo u previše novinarskih članaka o klimatskim promjenama“, rekao je Ricardo Cavicchioli sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu. „Oni su osnova postojanja svih viših oblika života i od ključne su važnosti za upravljanje klimatskim promjenama. Međutim, rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja i razvoja politike.“

Profesor Cavicchioli je zajedno s kolegama iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Norveške, Velike Britanije, Švicarske, Italije, Nizozemske i Kanade objavio  tekst u časopisu Nature Reviews Microbiology.

Mikroorganizmi su od velike važnosti

Tvrdnja da klimatolozi nisu svjesni povezanosti mikroorganizama s klimatskim promjenama ne stoji, budući da postoje brojni dokazi o važnoj ulozi koju mikroskopski život predstavlja pri zagrijavanju oceana i kopna.

Znanstvenici predvođeni profesorom Cavicchiolijem navode da svojim radom „potkrjepljuju glavnu ulogu i svjetsku važnost mikroorganizama u biologiji klimatskih promjena.“ Također, u njemu se naglašava da će „utjecaj klimatskih promjena znatno ovisiti o odgovorima mikroorganizama koji su ključni za ostvarivanje ekološki održive budućnosti.“

Ovim radom žele potaknuti još više istraživanja mikroorganizama koji utječu na klimatske promjene te naglašavaju da mikroorganizmi čine 90 % živih bića u oceanima. Morski fitoplankton preuzima energiju iz sunčeve svjetlosti, uklanja ugljikov dioksid iz atmosfere te pruža osnovu za životni sustav oceana. Svijet koji se zagrijava mogao bi rezultirati smanjenjem oceanskog hranidbenog lanca, tvrde znanstvenici.

Na kopnu su mikroorganizmi važni za poljoprivredu i (sprječavanje) bolesti. „Uzgojem preživača ispuštaju se ogromne količine metana iz mikroorganizama koji žive unutar njihovog probavnog sustava pa se tijekom donošenja odluka o svjetskim poljoprivrednim praksama moraju uzeti u obzir i ove posljedice“, rekao je profesor Cavicchioli.

„Na kraju, klimatske promjene pogoršavaju utjecaj patogenih mikroorganizama na životinje (uključujući i ljude), budući da klimatske promjene pogoršavaju stanje domaćih organizama što patogenima olakšava prouzrokovanje bolesti“, zaključuje Cavicchioli.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.