Nakon Drugog svjetskog rata mnoge je mučilo isto pitanja: kako je Nijemce uopće mogao zaluditi nacizam? Kako su milijuni ljudi – običnih, normalnih, dobrih ljudi – mogli pristati uz tako monstruoznu politiku? Pitanje je postalo još zanimljivije nakon suđenja uhvaćenim nacističkim vođama u Nurnbergu. Ni oni uglavnom nisu ostavljali dojam perverznih sadista, već ljudi koje možemo zamisliti kao svoje susjede ili kolege. Srednjoškolski profesor sociologije u kalifornijskom Palo Altu 1967. je proveo eksperiment u jednom razredu kako bi učenicima na praktičan način pokazao kako lako ljudi padaju pod utjecaj opasnih vođa i ideologija.
Izvor: 100posto.hr
Hrpa pravila i cinkanje
Tada 25-godišnji Ron Jones, jedan od najpopularnijih profesora na školi, učenicima nije rekao u kakvom će eksperimentu sudjelovati. Eksperiment nazvan Treći val (jer treći udar vala je najjači) trajao je pet dana, a Jones je upotrijebio niz pravila i postupaka kako bi povećao disciplinu u grupi. Učenici su se morali naviknuti da sjede vrlo uspravno i mirno, da ustanu kad ih se nešto pita, da odgovaraju s tri riječi ili manje, da prije odgovora uvijek kažu ‘Gospodine Jones’ i slično. Rečeno im je da će dobiti petice ako sudjeluju u eksperimentu i jedinice ako budu ometali provođenje eksperimenta. Ako bi odbili sudjelovati dobili bi zabranu ulaska u knjižnicu. Ključno je bilo postići osjećaj zajedništva u grupi i većina pravila te (brojnih) zadataka bila je usmjerena u tom pravcu. Jones je naglasio da se pravila moraju držati i izvan škole te da one koji ih krše trebaju prijaviti. Prekršitelji će biti izopćeni iz grupe. Do kraja prvog dana učenici su već dobili dojam da je razred postao efikasniji. Neka su pravila bila naporna, ali zapravo im je bilo zabavno što rade nešto novo.
Popravili se na nastavi
Drugog dana razred je postao homogena grupa sa superiornim osjećajem discipline i zajedništva. Jones je uveo pozdrav nalik nacističkom i učenicima rekao da se tako pozdravljaju i izvan učionice. Nisu smjeli stajati u grupama većim od troje. Trećeg dana eksperiment se lagano oteo kontroli: i drugi učenici u školi počeli su se pozdravljati posebnim pozdravom, a na Jonesov sat došlo je 43 učenika umjesto 30. Svi sudionici eksperimenta drastično su se popravili na nastavi i osjećali su se vrlo motivirano. Dobili su članske iskaznice i svatko je dobio neki zadatak (poput izrade zastave Trećeg vala, sprečavanja ne-članova da uđu u učionicu i sl.). Jones ih je instruirao kako da regrutiraju nove članove. Pokret Treći val je narastao na 200 ljudi, a učenici su naveliko prijavljivali kolege koji krše pravila.
„Razvila se atmosfera straha. Stalno smo osluškivali glasine i pitali se tko će nas prijaviti. Nismo više vjerovali ni dobrim prijateljima, sve linije komunikacije među nama su bile prekinute“, ispričao je jedan od učenika kasnije u intervjuu. Četvrtog dana profesor je odlučio prekinuti eksperiment jer je izgubio osjećaj kontrole. U školi se formirao i pokret otpora prema Trećem valu. Članovi Trećeg vala bili su pak suludo disciplinirani, a Jones im je rekao da su dio novog nacionalnog pokreta i da sutra dođu na skup gdje će im se obratiti predsjednički kandidat Trećeg vala.
Kad nezamislivo postane normalno
Umjesto govora predsjedničkog kandidata učenici su čuli kako su bili dio eksperimenta o fašizmu i da su uspjeli stvoriti osjećaj zajedništva i nadmoći kakav su imali Nijemci za vladavine nacista. Roditelji nekih učenika tužili su se na Jonesa tvrdeći da je zloupotrijebio autoritet, no Treći val nedvojbeno je bio uspješan eksperiment. U samo nekoliko dana pokazao je kako postići da ljudi prihvate fašizam kako nešto normalno, kako ih vezati osjećajem zajedništva i pripadnosti grupi te strahom od izopćenja, i kako se ljudi mogu osjećati sretnije kad im se nametnu stroga pravila i disciplina.
Priče o Trećem valu valja se s još većom pažnjom prisjetiti u današnje vrijeme, kad svjedočimo kako su do jučer nezamislive stvari postaju prihvatljive, čak i normalne, a sve više zemalja vode ljudi kojima su puna usta nacionalnog zajedništva. Fašizam je, za one koji nisu učili latinski, nastao od riječi snop ili fascio, kao simbola zajedništva.
Izvor: 100posto.hr
Preuzeto sa: http://bhmagazin.com/kolumne/kako-u-samo-pet-dana-odgojiti-poslu%C5%A1nog-nacista.html