Nakon što su državni tužioci odbacili oko 30 prijava za negiranje genocida i drugih ratnih zločina ili veličanje zločinaca koje su uglavnom podnosili građani, organizacija forumZFD napravila je priručnik za podnošenje krivičnih prijava. Stručnjaci koji su ga izradili za Detektor objašnjavaju kako pripremiti i poslati prijavu.
Sada je forumZFD u saradnji sa udruženjem Mreža za izgradnju mira pitao pravne stručnjake Lejlu Gačanicu i Dejana Lučku da građanima pojednostave zakonske norme, kako bi lakše i kvalitetnije prijavili slučajeve negiranja zločina ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Priručnik koji su napravili sadrži detaljna objašnjenja zakonskih rješenja, obrazloženje svih elemenata krivičnih djela i mogućnosti njihovog dokazivanja, temeljita objašnjenja na koji način podnijeti krivičnu prijavu, ali i pismeni prikaz jednog primjera krivične prijave.
Ovo su najvažnije stvari koje prema ovom dokumentu trebate znati prije podnošenja krivične prijave.
Šta je tačno kažnjivo zakonom?
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u julu 2021. godine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Ovim izmjenama se onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, kažnjava kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Dodjela priznanja, nagrada, spomenika, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Od nametanja izmjena Zakona do danas Državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, ali je donijelo više od 20 negativnih odluka da neće provoditi istragu, o kojima je Detektor pisao ranije.
Od ranije je u Federaciji Krivičnim zakonom propisano da krivično djelo čini onaj ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, i to na način da javno poriče ili opravdava genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Ni prema ovom zakonu nikada nije podignuta optužnica za negiranje zločina, a tužioci su isticali da su odredbe Zakona neprecizne i ne omogućavaju optuženje.
Autori priručnika u njemu navode da je i u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, iako negiranje zločina nije eskplicitno određeno u zakonima, moguće procesuiranje širenja mržnje kroz negiranje zločina. U Brčko distriktu je to, prema autorima, moguće kroz krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti” iz Krivičnog zakona, a u Republici Srpskoj kroz krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje” iz Krivičnog zakonika.
Koji su potrebni elementi krivičnog djela?
Lejla Gačanica. Foto: BIRN BiH
Priručnik donosi jasan prikaz elemenata krivičnih djela koji su uvedeni izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, pri čemu se jasno identificiraju zabranjena djela, a posebna pažnja je posvećena postupku dokazivanja, odnosno šta može predstavljati dokaze u ovim krivičnim djelima.
Element krivičnog djela koji izaziva najviše pažnje i smatra se možda i najvećim izazovom u procesuiranju krivičnog djela javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, prema autorima je upravo ustanovljavanje veze između počinjene radnje i namjere da ona prouzroči poticanje mržnje ili nasilja.
Samo odobravanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja moraju biti počinjeni na način koji bi mogao podstaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe. U tom smislu, prilikom pripreme krivične prijave, taj dio mora biti jasno obrazložen. Iako se čini dosta neodređenim, sam kontekst i način izvršenja će biti od velikog značaja kada se uspostavlja veza između radnje i načina izvršenja, odnosno namjere da se potakne mržnja ili nasilje, naglašava se u priručniku.
Samo navođenje radnje izvršenja koja je usmjerena prema grupi ili osobi iz te grupe neće ispuniti zahtjev da se djelo tretira kao krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH.
Odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje i opravdavanje moraju ispunjavati tri osnovna uslova da bi bili razmatrani kao elementi krivičnog djela – moraju biti učinjeni javno, odnositi se na zločine genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine koji su utvrđeni pravomoćnom presudom sudova u BiH ili krivičnih sudova u Hagu, te se trebaju odnositi na tačno određenu radnju, za koju se zna kada i kako je počinjena.
Kako podnijeti krivičnu prijavu?
Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH
Svaki građanin ima pravo i dužnost da prijavi krivično djelo tužiocu Državnog tužilaštva, pismenim ili usmenim putem. U ovom priručniku navedeni su koraci za podnošenje krivične prijave, ali i primjer jedne prijave koja može poslužiti pri prijavljivanju ovih krivičnih djela.
Građani mogu telefonskim pozivom ili lično, odnosno usmeno, podnijeti prijavu. Češći je način pismenog podnošenja prijave, slanjem na fizičku ili e-mail adresu Tužilaštva.
Ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, tužilac donosi naredbu da se istraga neće provoditi. O neprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac treba da obavijesti podnosioca prijave u roku od tri dana.
Tužilac okončava istragu kada nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac je dužan obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage.
Ukoliko u toku istrage tužilac zaljuči da postoji dovoljno dokaza za počinjenje krivičnog djela, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu. Ako tužilac ne uputi optužnicu u ovom roku, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca, koji će preduzeti mjere da tužilac u roku, koji ne može biti duži od 30 dana, podigne optužnicu.
Cijeli priručnik “Podnošenje pisane krivične prijave za krivična djela odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja i pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina” možete pročitati na ovom linku.
Tekst je rezultat saradnje BIRN-a BiH i forumZFD BiH.
detektor.ba