BiH ima problem s izumiranjem čak devet autohtonih životinjskih pasmina, a stručnjaci ističu da su veći podsticaji i ruralni turizam najbolji način sprečavanja nestanka ovih vrsta, koje inače nisu visokoproduktivne.
Piše: Bojana Živanić za Nezavisne novine
Naime, kako je nedavno rečeno, ugroženi su gatačko goveče, krava buša, tri soja ovce pramenke, kokoš živičarka, svinja mangulica, bosanski brdski konj i bosanski magarac.
“Izumiranje bosanskog brdskog konja bi se moglo spriječiti samo povećanjem podsticaja. Moglo bi se podstaći i ruralnim turizmom i ja sam i na tome radio. Mi smo sada u poziciji da nemamo konja, a postoje ljudi koji su zainteresovani da bosanskog brdskog konja ubace u svoje klubove, ali mi nemamo konja i moramo povećati populaciju. U cijeloj BiH danas ima maksimalno 120 ovih grla”, upozorio je Enver Žiga, vlasnik ergele “Žiga” i jedan od inicijatora za očuvanje pasmine bosanskog brdskog konja. Prema njegovim riječima, još 2008. godine je konstatovano da je bosanski brdski konj veoma ugrožena pasmina.
“Tada je pokrenuta inicijativa za očuvanje ove pasmine. Ja sam bio jedan od tih inicijatora i Anton Dolinček iz Slovenije, koji je tada imao ergelu u Nevesinju. Naš glavni cilj bio je da spasimo pasminu od nestanka. Sada je stanje zadovoljavajuće, ali je pitanje daljeg opstanka bosanskog brdskog konja, jer ovisi od nas nekolicine koji smo spremni da ulažemo svoj napor i novac za očuvanje”, pojasnio je Žiga.
Jovan Kovačević, predsjednik Skupštine opštine Gacko, kazao je da u BiH ima svega između 2.000 i 3.000 grla gatačkog govečeta, koje je jako ugrožena vrsta.
“Kada je u pitanju zaštita genoma, to je isključivo posao Ministarstva i Vlade. To samo može biti državni projekat i tu individualni poljoprivredni proizvođači nemaju poseban interes kada je u pitanju zaštita genoma”, smatra Kovačević.
Prema njegovom mišljenju, neophodno je kupiti softver, kako bi se izvršilo umatičenje ovog govečeta i na taj način se spriječio njegov nestanak.
“Treba pod hitno izvršiti umatičenje tih preostalih 2.000-3.000 krava kojih ima u toj rasi, uvesti ih u registar i domaćinima reći da oni koji ne budu izvršili umatičenje neće moći ostvariti podsticaje u oblasti steonih junica. Moj je prijedlog bio da se za to dobije poseban podsticaj i da se spriječi klanje ženske teladi gatačkog govečeta, tako što će uzgajivač odmah po umatičenju dobiti podsticaj za uzgoj tog teleta ako ga ne proda u klanje, a dalje u fazi steonosti te junice da dobije još podsticaja”, naveo je Kovačević.
Kako dodaje, postoje vrste koje su mnogo produktivnije i mlječnije od gatačke zekulje, te da će je, ukoliko se ova vrsta ne zaštiti, intenziviranje proizvodnje na farmama polako potisnuti.
Nada Jovanović, direktorica Turističke organizacije RS, kazala je da bi bilo odlično uspostaviti koncept gdje bi ruralni turizam i autohtone pasmine podsticali jedno drugo.
“Sljedeće godine ćemo svakako raditi na tome da bar u vidu projekta organizujemo eduakaciju u sklopu seoskih domaćinstava i da na taj način podstaknemo razvoj ruralnog turizma, a u isto vrijeme i očuvamo te autohtone pasmine. Te životinjske vrste ne bi bile zanimljive samo turistima nego i ovdašnjem stanovništvu”, zaključila je Jovanovićeva.
Ugroženi
Gatačko goveče
Krava buša
Tri soja ovce pramenke
Kokoš živičarka
Svinja mangulica
Bosanski brdski konj
Bosanski magarac