1. Medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode med već 150 miliona godina i one su jedini insekt koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Također su ekološki vitalne kao oprašivači.
2. Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk ‘zujanja’
3. Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
4. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svom životu, a tokom jednog leta ona posjeti 50-100 cvjetova.
5. Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’.
6. Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7 godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno.
7. Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.
8. Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žaoku, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žaoka ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.
9. Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.
10. Pčele se ne rode znajući kako da naprave med. Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih.
11. Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
12. Muške pčele se zovu trutovi i oni uopšte ne rade i nemaju žaoke, njihov jedini zadatak jeste parenje sa maticom.
13. Kolonija pčela sastoji se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice.
14. Medonosne pčele znaju da je planeta okrugla, te mogu računati uglove kako bi se orijentisale (prema nedavnim naučnim istraživanjima).
15. Medonosne pčele dobiju ‘posao’ u košnici na osnovu svoje starosti. Na primjer, poslovi radilica izgledaju ovako:
- 1 – 2 dana starosti: provode dane čisteći ćelije, počinjući sa onom u kojoj su se rodile
- 3 – 5 dana starosti: hrane starije larve
- 6 – 11 dana starosti: hrane mlađe larve
- 12 – 17 dana starosti: proizvode vosak, prave ‘medne lončiće’, nose hranu i vrše pogrebne dužnosti
- 18 – 21 dan starosti: stražare na ulazu u košnicu, i štite istu od uljeza
- 22 dana, pa sve do smrti (40 – 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu, oprašuju….
Jaka i zdrava pčelinja zajednica u toku jednog dana može oprašiti do 3.000.000 cvjetova
Bonus: Kako pčele razvijaju novu maticu (kraljicu)?
Medonosne pčele razvijaju nove matice iz nekoliko različitih razloga, kao što je smrt prethodne matice, ili pretrpana košnica i razvijanje nove kolonije.
U svakom slučaju, medonosne pčele razvijaju novu maticu u 10 sljedećih koraka:
1. Pčele izgrade do 20 voštanih ‘kraljicinih’ ćelija.
2. Živa kraljica polaže oplođena jaja u svaku ćeliju (ili u slučaju smrti kraljice, neka postojeća jaja stara tri dana pretvorit će se u ‘stanice kraljice’ metodom u sljedećem koraku).
3. Mlade pčele hrane mlade ličinke posebno bogatom kremastom hranom koja se zove Matična mliječ, te proširuju ćelije prema dolje sve dok ne budu dugačke oko 25mm.
4. Oko devet dana kasnije, prva ćelija se zapečati slojem voska.
5. Pretpostavljajući da se nova kraljica razvija zbog prenaseljenosti unutar košnice, veliki roj pčela napušta košnicu, na čelu sa starijim pčelama. Stara kraljica se izgladnjuje kako bi se smanjila i kako bi mogla odletjeti sa rojem u potrazi za novim mjestom za koloniju. Roj će često praviti pauze i slati skaute da istraže okolinu. Skauti ‘predlažu’ lokacije dok se konačno ne odabere samo jedna.
6. Nazad u prvoj košnici, nakon otprilike sedam dana prva matica napušta svoju ćeliju. Nova kraljica će morati donijeti odluku: ili da ubije preostale matice koje su još uvijek u ćelijama, ili će sa sobom povesti mali roj pčela i započeti novu koloniju. Ukoliko odluči da ode, sljedeća matica će morati donijeti istu odluku… i sve tako dok se jedna ne odluči da ostane u košnici i ubije preostale potencijalne kraljice.
7. Mlada kraljica leti uokolo upoznavajući se sa svojim okruženjem.
8. Kraljica će se pariti sa do 20 muških pčela koje se zovu trutovi; a svi ti trutovi će umrijeti nakon parenja.
9. Nekoliko dana kasnije, nova kraljica će početi polagati oplođena jaja i to oko 2000 jaja po danu. Oplođena jaja postanu ženske pčele. Neoplođena jaja oplode trutovi, te ona postaju novi trutovi. U bilo kojem trenutku u zdravoj košnici, postoji jedna matica, do 40.000 ženskih pčela i nekoliko stotina muških (trutova).
10. Ova kraljica će ostati u koloniji najmanje godinu dana, a nakon toga će i ona moći napustiti roj i započeti novu koloniju. Iako pčele žive samo 40 – 45 dana, matica može živjeti i do pet godina.
Preporučujemo: Med, zdravlje i nauka, kao i sve ostale zanimljive činjenice koje smo do sada objavili.