Od 1888. godine Društvo National Geographic pruža jedinstveni pogled u svet nauke. Pročitajte kada je i kako ono osnovano.
AUTOR: IGOR RILL
Foto: W. Scott McGill/Shuttrstock
“Članstvo našeg Društva neće biti ograničeno na profesionalne geografe , već će uključiti što veći broj onih koji, kao ja, žele da promovišu istraživanja drugih i da šire znanje… kako bismo svi saznali više o svetu u kom živimo” – Gardiner Greene Hubbard
Na današnji dan, 13. januara 1888. godine, osnovano je Društvo National Geographic, na inicijativu Gardinera Habarda, advokata i filantropa. Logično, Habard je bio i prvi predsednik Društva, ali i suosnivač i predsednik kompanije svog zeta Grejema Bela, što neće biti bez uticaja na Društvo.
Najbolje National Geographic fotografije životinja u 2020. godini
: Pogledajte najbolje fotografije životinja nastale tokom 2020. godine.
PROČITAJTE ČLANAK
TOP 10 najčitanijih NatGeo tekstova u 2020. godini
: Spiskom članaka napravljenim na osnovu analitike našeg sajta, vraćamo vas kroz vreme i podsećamo šta vas je najviše interesovalo tokom 2020. godine.
PROČITAJTE ČLANAK
Pod Habardovim vođstvom, 33 muškarca se okupljaju u klubu “Cosmos”, u Vašingtonu, na tadašnjem skveru Lafajet, preko puta “Bele kuće”, kako bi razmotrili “svrsishodnost osnivanja društva za produbljivanje i širenje geografskog znanja”.
Evo i teksta sa pozivnice:
Dear Sir: You are invited to be present at a meeting to be held in the Assembly Hall of the Cosmos Club on Friday evening January 13, at eight o’clock for the purpose of considering the advisability of organizing a society for the increase and diffusion of geographical knowledge. Very respectfully yours, Gardiner G. Hubbard
Osnivači Društva u klubu Kosmos, Stenli Melcof
Postoji slika, danas u glavnoj zgradi Društva, naslikana 1963. godine povodom 75 godina od osnivanja. Na njoj su prikazani osnivači Društva u klubu Kosmos, ali znatno starji nego što su bili 1888. godine. Slikar Stenli Melcof je očigledno koristio razne fotografije kao predloške, ali je ostavio vredan dokument. Za one koje to bude zanimalo, evo i identifikacije učesnika i aktera sa slike:
1) Charles J. Bell 2) Israel C. Russell 3) Commodore George W. Melville 4) Frank Baker 5) W.B. Powell 6) Brig. Gen. A. W. Greeley 7) Grove Karl Gilbert 8) John Wesley Powell
9) Gardiner Green Hubbard 10) Henry Gannett 11) William H. Dall 12) Edward E. Hayden
13) Herbert G. Ogden 14) Arthur P. Davis 15) Gilbert Thompson 16) Marcus Baker
17) George Kennan 18) James Howard Gore 19) O. H. Tittmann 20) Henry W. Henshaw
21) George Brown Goode 22) Cleveland Abbe 23) Comdr. John R. Bartlett
24) Henry Mitchell 25) Robert Muldrow II 26) Comdr. Winfield S. Schley
27) Capt. C. E. Dutton 28) W. D. Johnson 29) James C. Welling 30) C. Hart Merriam
31) Capt. Rogers Birnie Jr. 32) A. H. Thompson 33) Samuel S. Gannett
Zgrada Društva National Geographic u Vašingtonu.
Foto: AlexCorv/Shutterstock
“… Svet i sve što je u njemu, to je naša tema” – Alexander Graham Bell
U vreme kada je osnovano Društvo National Geographic čovečanstvo je pravilo prve korake u novu eru pronalazaka i otkrića. Na “pragu života” je bio Edisonov kinetoskop, Džordž Istmen je spremao savršeniju kameru i crno-beli fotografski film.
Automobili i avioni uskoro će postati ključni elementi transporta, a telegraf i telefon trajno će promeniti prirodu komunikacija… a svet je čekao da bude otkrivan, sa pasioniranom i naivnom verom da će nauka biti ta koja će ispraviti mnoge nepravde društva koje stupa u svoje novo poglavlje.
Mnogi su delili tu nadu i veru u nauku, a Društvo National Geographic postalo je propovednikom i predvodnikom “odanosti nauci”. Tako su postavljeni temelji za ono što danas Društvo čini jednom od najvećih i najuticajnijih naučno-obrazovnih institucija na globalnom nivou.
Iako Društvo u svom imenu ima pojam nacionalnog, postalo je nadnacionalno, internacionalno, ali kako to kaže Kris Džons, bivši glavni urednik matičnog izdanja magazina: “… najbolje je da se držimo imena koje nam je dobro služilo duže od jednog veka.”
Urednik srpskog izdanja National Geographic Srbija,
Igor Rill i Kris Džons u Budimpešti.
Veći deo svoje prve godine života Društvo je organizovalo razna predavanja i naučne skupove, što je vrlo brzo izašlo na dobar glas kod tadašnje intelektualne javnosti. Bio je to znak/putokaz ka časopisu koji će obeležiti i uticati na više generacija i milione čitalaca širom sveta, kao i na autora ovih redova.
ČASOPIS UOKVIREN ŽUTIM JE JEDINSTVENA ENCIKLOPEDIJA NAJVEĆE I NAJUZBUDLJIVIJE AVANTURE – ŽIVOTA
Među svim medijskim platformama nastalim pod krovom Društva National Geographic, časopis kao zvanično glasilo se izdvaja.
Skoro čitavu deceniju od izlaska prvog broja, u oktobru 1888. godine, časopis je bio “katkadnik”, izlazeći neredovno, sa čestim promenama urednika, odnosno članova Društva koji su se sa manje ili više uspeha prihvatali vođenja magazina.
Najznačajniji trenutak za budući život časopisa dogodio se kada je Aleksander Bel zaposlio Gilberta Grovenora, svog budućeg zeta, kao prvog stalnog urednika, kojeg mnogi doživljavaju kao oca foto-žurnalizma. Tada je i časopis stekao svoj profil po kome je i danas poznat.