Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje već treću godinu ukazuje na negativne posljedice govora mržnje u javnom diskursu.
Politički diskurs u Bosni i Hercegovini već godinama obiluje zapaljivom retorikom i govorom mržnje. Ovaj problem posebno je izražen popularizacijom društvenih mreža i digitalnih medija kao načina informisanja. Efekti govora mržnje produbljuju podjele, destabiliziraju društvo te vode porastu netolerancije i incidenata motiviranih mržnjom. Političari često nekažnjeno koriste ovakav jezik za vlastite interese, produbljujući političku polarizaciju i stvarajući strah od nasilja.
UN su 2021. godine usvojile rezoluciju o borbi protiv govora mržnje, naglašavajući globalno širenje ovog problema. U BiH, ratnohuškački jezik političkih elita i medija dodatno je intenziviran, što je, prema studiji Mediacentra Sarajevo, doprinijelo širenju dezinformacija i štetnog sadržaja online. Westminster fondacija za demokratiju u saradnji sa Forumom građana Tuzla, Perpetuum Mobile iz Banja Luke i Nansen dijalog centrom Mostar upravo provodi projekt “Borba protiv govora mržnje i narativa podjela u BiH” sa ciljem smanjenja upotrebe ovakvog jezika u društveno-političkim sferama u BiH.
Prepoznavanje i prijavljivanje govora mržnje i zapaljive retorike ključni su koraci ka suzbijanju ovog negativnog trenda. Informiši se i prijavi putem web stranice stopgovorumrznje.com.
#govormrznje #hatespeech #stopgovorumrznje
