Rujan je mjesec šljive u Prozoru-Rami. Obitelji se okupljaju, a šljivici ožive grajom, smijehom i razgovorom. Zašto tolika ljubav ljudi ovog kraja prema ovom voću?
Zbog šljive mnogi Ramljaci na radu u inozemstvu ili drugim mjestima vraćaju se u rodni kraj: peče se nadaleko poznata ‘ramska šljivovica’, pripremaju se domaće delicije. O šljivi se pišu pjesme, uz šljivovicu se generacije raduju i tuguju, a svake godine šljiva ima i svoj sajam.
“Kad se radi iz ljubavi, sve se može”
“Ove godine slabo je rodila, ali zato je ono što pripravimo još vrjednije”, za Deutsche Welle kaže Anica Jurić iz mjesta Ljubunci. Ona ima Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) i već 35 godina bavi se domaćom proizvodnjom.
Muž joj je dugo radio u Austriji, a pet sinova pomažu majci u pauzama školovanja i životnih obveza. Staklenke su pune domaćih pripravaka, džemova, ajvara, slatka…a posebno mjesto ima rakija ‘šljiva’. Bogat asortiman kojeg se ne bi postidjela ni ozbiljna tvornica hrane.
“Kad se radi iz ljubavi, sve se može. Tako godinama radim i cijela obitelj mi je podrška. Od šljiva radimo rakiju, džemove, slatko itd. Ako nema u mene dovoljno, nabavim od susjeda”, priča, dok reda svoje teglice na izložbi na Sajmu šljiva. Napominje da je proizvode predstavljala i na sajmovima u Austriji. “Tamo se domaće i zdravo daleko više cijeni”, napominje ona.
Od vrijednog rada, kako kaže, može se živjeti. “Htjeli, ne htjeli, mi živimo od toga i to su naši najbitniji proizvodi. Dosta se i radi na tome da šljiva bude pokretač, a ja prva, zahvaljujući poticajima imam oko 500 zasađenih stabala. Samo se treba raditi”, jednostavna je životna filozofija ove vrijedne Ramljanke koja planira još nasada.
Domaća proizvodnja – poticaj i za osnaživanje žena u ruralnim sredinama
Kako im pripravljanje domaćih proizvoda jako pomaže za kućni budžet, kažu i iz Udruženja žena ‘Mali ženski kutak’.
“Svi naši proizvodi su domaći, od džemova, slatka, sokova od šljive, pa do sos paradajza, maslaca, sireva, domaće tjestenine i kolača…”, kaže za DW Edina Kmetaš iz ovog Udruženja, čiji je rad podržala Fondacija lokalne demokracije, AMICA e.V Freiburg, Fondacija Baden-Württemberg i Njemačko ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ).
Članice ovog Udruženja godinama se predstavljaju svojim proizvodima i rukotvorinama na poljoprivrednim sajmovima u BiH. I Sajam šljive, kako kažu, poticaj je za osnaživanje žena iz ruralnih sredina, prisutnost i vrjednovanje njihovih proizvoda.
Šljiva u povijesti ovog kraja
Čak 290 sunčanih dana godišnje u Prozoru-Rami velikodušno daju ukusne i sočne, tamno-ljubičaste plodove šljive. Vrijedne ruke stanovnika ovog kraja od šljive pripravljaju nadaleko poznatu rakiju ‘Ramsku šljivovicu’, domaće i zdrave džemove, pekmeze, slatko…Šljiva je postala svojevrsni brend Prozora-Rame i daje joj se posebno poštovanje s beračima odjevenim u tradicionalne, narodne nošnje, vrijednim kao samo zlato, tkanima na tradicionalan način i sašivenim rukama ramskih baka.
Koliko je šljiva prisutna u ovom kraju govori i podatak iz knjige Namika Čehića, ‘Prozorski kraj u oslobodilačkom kraju i revoluciji’. Autor navodi popis iz 1939. kada je „u prozorskom srezu bilo je 2.850 konja, 4.430 goveda, 898 svinja, 18.200 ovaca i 13.980 koza. Na području sreza bilo je 68.000 stabala voća od čega je bilo 39.000 šljiva, 10.500 krušaka, 10.000 jabuka“.
Ratovi i stradanja, siromaštvo i iseljavanja stoljećima su pogađali stanovništvo Prozora-Rame, mjesta koja su dobila ime po dvjema rijekama Prozorčici i Rami. Danas su ipak neka druga, bolja vremena, a čini se da je šljiva tradicija koje se uporni Ramljaci ne žele odreći. Pa čak i kada virus pogodi nasade.
Njemački stručnjaci u spašavanju šljive
Stipo Čuljak, šef Odsjeka razvoja, poduzetništvo, poljoprivrede i obrta Općine Prozor-Rama, magistar znanosti, agronom
Općina Prozor-Rama je poznata kao voćarski kraj zbog svoje klime. Po katastarskim podatcima imamo 236 hektara voćnjaka, a oko 80 posto je zastupljenost šljive.
“Najzastupljenija je bila sorta ‘požegača-bistrica’, ali zbog pojave virusa ‘šarke’ brojni nasadi su propali i pokušavali smo spasiti tu sortu i nastaviti s proizvodnjom. Ovdje su bili i njemački stručnjaci i profesori zahvaljujući Njemačkoj razvojnoj agencije (GIZ) te nam kazali da prijeđemo na druge otpornije sorte”, osvrće se na probleme oko tradicionalne sorte agronom Stipo Čuljak.
Stoga, iako je tradicionalna ‘požegača’ i dalje prisutna, 2017. općina je uvela projekt revitalizacije voćnjaka, uključila čak 470 korisnika, podijeljeno je 43 tisuće sadnica i zasađeno 90 hektara novih sorti šljive.
“Šljiva je brend ramskog kraja. Uglavnom su je ljudi uzgajali za preradu za ramsku šljivovicu, a u posljednje vrijeme sve više se ide u proizvodnju pekmeza i džema od šljive. Potencijal je značajan”, zaključuje Čuljak.
Ramljaci velike nade polažu u poljoprivredu i turizam, projekte prekogranične suradnje – spoju tradicije, čistog okoliša, zdrave hrane i prirodnih ljepota. Šljiva je, kako ističu, neizostavan dio ove priče.
“Želimo stvoriti povoljan ambijent za poljoprivrednike i turističke djelatnike iz ove općine i šire. Naša općina je nadaleko poznata kao zdravo i nezagađeno područje u kojem se može proizvoditi zdrava hrana. Velike su mogućnosti lokalnih blagodati koje su nedovoljno iskorištene”, kaže za DW dr. Jozo Ivančević, načelnik ove općine.
Alisa Gekić, izvršna direktorica Udruženja LINK ističe kako je Općina Prozor-Rama jedan od partnera na projektu za podršku novim biznisima koji financira Izaslanstvo EU u okviru programa kao odgovor na pandemiju covid 19. Kaže kako su ostvareni odlični rezultati.
“Projekt financiraju i vlada Njemačke, a provodi GIZ, UNDP i Međunarodna organizacija rada. Cilj je podrška novim biznisima, šansa za one koji su ostali bez zaposlenja tijekom pandemije, tako da sada imamo sedam novih biznisa u sektoru poljoprivrede i turizma”, podsjeća Gekić.
Je li ovo dovoljno za povratak mnogih iseljenih i iz Prozora-Rame? Čini se da je šljiva jedan od razloga. Barem u rujnu.
Izvor Manager.ba