Digitalni građanski signali, institucionalna odgovornost i budućnost participacije
Vlade širom Evrope sve više prepoznaju da se demokratsko učešće građana mijenja. Od građana se više ne očekuje da u javnom životu učestvuju isključivo putem tradicionalnih sastanaka, pisanih podnesaka ili formalnih procedura uspostavljenih prije više decenija.
Digitalni alati promijenili su način na koji zajednice prepoznaju probleme, organizuju se, komuniciraju i učestvuju u oblikovanju javnih politika.
Bosna i Hercegovina je takođe napravila određene korake prema digitalnom učešću građana. Javne institucije sve više koriste elektronske kanale komunikacije, uključujući online konsultacije koje omogućavaju građanima, organizacijama civilnog društva i stručnjacima da dostave komentare na nacrte propisa. Na državnom nivou ovaj proces podržan je kroz platformu eKonsultacije koja pruža digitalni prostor za učešće u pripremi propisa.
Ipak, ostaje važno pitanje.
Građani mogu učestvovati digitalnim putem kada institucije otvore proces konsultacija, ali digitalno organizovane građanske inicijative — uključujući online peticije koje podržava veliki broj građana — još uvijek nemaju jasno definisan institucionalni status u postojećim okvirima građanskog učešća.
Problem nije u tome da li građani koriste digitalne alate. Oni ih već koriste.
Pitanje je da li institucije imaju razvijene procedure kojima mogu prepoznati, razmotriti i odgovoriti na nove oblike građanskog angažmana.
Digitalno učešće zahtijeva savremena pravila
Digitalna transformacija ne bi trebala značiti samo prebacivanje postojećih administrativnih procedura sa papira na internet. Njena šira svrha jeste da građansko učešće učini dostupnijim, uključivijim i smislenijim.
Ako građani mogu elektronski dostavljati komentare na nacrte zakona i drugih propisa, opravdano je postaviti pitanje zašto digitalno organizovane građanske inicijative ostaju izvan formalnih okvira učešća.
Priznavanje online peticija ne znači zamjenu predstavničke demokratije niti znači da svaka peticija mora imati obavezujući pravni učinak.
Radi se o uspostavljanju transparentnih pravila koja omogućavaju institucijama da prepoznaju organizovano građansko djelovanje i na njega odgovore na dosljedan način.
Pitanja autentičnosti, provjere identiteta i mogućih zloupotreba su opravdana. Međutim, ona trebaju biti riješena kroz odgovarajuće procedure, a ne kroz isključivanje digitalnog učešća. Izazov zato nije samo tehnološki. On je institucionalni i proceduralni.
Evropska iskustva
Online peticije i javne konsultacije imaju različite, ali komplementarne demokratske funkcije.
Javne konsultacije najčešće pokreću institucije kada pripremaju određene prijedloge zakona ili propise. Peticije omogućavaju građanima da sami ukažu na pitanja za koja smatraju da zahtijevaju pažnju donosilaca odluka. U evropskoj praksi razvijeni su različiti modeli digitalnih peticija – od parlamentarnih sistema u kojima institucije imaju obavezu odgovoriti na peticije koje ispune određene uslove, do nacionalnih i lokalnih platformi koje omogućavaju građanima da pokrenu inicijative i prate njihovo razmatranje.
Zašto je ovo važno za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina trenutno nema sveobuhvatan okvir koji jasno definiše status online peticija kroz različite nivoe vlasti.
Zbog toga inicijative koje podržava veliki broj građana često ostaju izraz javne zabrinutosti, bez jasno definisane obaveze institucija da ih razmotre ili daju obrazložen odgovor.
U Bosni i Hercegovini građani već koriste online peticije i druge digitalne alate kako bi ukazali na pitanja od javnog interesa i okupili podršku za različite inicijative. Takve inicijative pojavljuju se u oblastima kao što su zaštita okoliša, javne usluge, sigurnost u lokalnim zajednicama, zaštita javnih prostora i druga pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život građana. Tako nastaje jaz između spremnosti građana da učestvuju i sposobnosti institucija da odgovore.
Digitalni alati omogućavaju građanima da lakše identifikuju probleme, okupe podršku, dokumentuju činjenice i komuniciraju sa donosiocima odluka. Uz transparentne procedure, online učešće može postati vrijedan mehanizam demokratske odgovornosti.
Mogući okvir za priznavanje online peticija
Priznavanje online peticija ne zahtijeva stvaranje potpuno novog demokratskog sistema.
Praktičan pristup mogao bi se zasnivati na jasnim pravilima unutar postojećih okvira građanskog učešća.
Budući pravni i institucionalni okvir mogao bi uključivati:
• priznavanje online peticija kao legitimnog oblika građanskog učešća;
• transparentne kriterije za prikupljanje i, kada je potrebno, provjeru digitalne podrške;
• jasno definisane pragove nakon kojih institucija ima obavezu formalno razmotriti inicijativu;
• obavezu nadležnih institucija da u određenom roku objave javni i obrazloženi odgovor;
• transparentno praćenje statusa i ishoda građanskih inicijativa.
Takav pristup omogućio bi ravnotežu između dostupnosti građanima i pravne sigurnosti. Ne bi svakoj peticiji davao automatsku pravnu snagu, ali bi osigurao da organizovano građansko učešće dobije odgovarajuću institucionalnu pažnju.
Civic Signal Lab: istraživanje digitalnih građanskih signala
Ova pitanja direktno se povezuju sa projektom Civic Signal Lab: Digitalna odgovornost i mikro-građanske akcije u Bosni i Hercegovini, koji istražuje kako digitalni alati mogu pomoći građanima da prepoznaju probleme, organizuju zajednice i pokrenu konkretne lokalne promjene.
Kroz blog, podcaste i online aktivnosti, Civic Signal Lab dokumentuje načine na koje građani koriste digitalne alate za kreiranje građanskih inicijativa i kako institucije odgovaraju na te signale.
Pred nama je važno pitanje:
Kako javne institucije trebaju prepoznati i odgovoriti na digitalne građanske signale?
Online peticije su samo jedan primjer šire promjene u načinu na koji građani učestvuju. Zajednice sve češće koriste digitalne alate kako bi se organizovale, sarađivale i jasno komunicirale svoje prioritete. Budući izazov jeste povezati nove oblike digitalnog angažmana sa transparentnim institucionalnim odgovorima.
Pogled unaprijed
Digitalna demokratija ne treba se mjeriti samo brojem elektronskih usluga koje institucije pružaju.
Treba se mjeriti i time da li građani mogu zajednički djelovati, učestvovati na smislen način i imati povjerenje da će njihove inicijative dobiti transparentan i obrazložen odgovor.
Cilj ove diskusije nije ponuditi jedno konačno rješenje, već otvoriti prostor za razgovor između institucija, organizacija civilnog društva, stručnjaka, digitalnih inovatora i građana o tome kako Bosna i Hercegovina može unaprijediti demokratsko učešće u digitalnom dobu.
Male građanske akcije mogu poslati važne signale o problemima koji zahtijevaju pažnju javnih institucija. Pitanje je da li su institucije spremne da ih čuju.
Ovaj blog – članak je pripremljen u okviru projekta Civic Signal Lab: Digitalna odgovornost i mikro građanske akcije u BiH Civic podržanog kroz program Digital Spark, koji se realizuje u okviru projekta Regional Support Mechanism EECA, a provode ga Metamorphosis Foundation i TechSoup, u partnerstvu sa CIVICUS i u sklopu Inicijative za digitalnu demokratiju (Digital Democracy Initiative – DDI), koja obuhvata zemlje Globalnog juga.