Sarajevo, 28. april 2026. – Iako savremena nauka intenzivno razvija nove terapijske pristupe u liječenju malignih oboljenja, klinička realnost i dalje se u velikoj mjeri oslanja na decenijama stare lijekove, istakla je prof. dr. Emira Kahrović, dopisna članica ANUBiH, tokom javnog predavanja održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Tema predavanja „Metalni kompleksi u hemoterapiji: post-platinska era, mit ili realnost“ otkriva kako metalni kompleksi u hemoterapiji, prvenstveno platinski lijekovi, i dalje predstavljaju osnovu terapije za veliki broj pacijenata.
„Platinski lijekovi su prva linija fronta u liječenju malignih oboljenja. Najmanje 50% pacijenata tokom liječenja prima lijekove na bazi platine ili njihove kombinacije“, naglašeno je u izlaganju prof. dr. Emire Kahrović.
Ovi lijekovi djeluju kao neselektivni citostatici, ciljajući DNK ćelije, što objašnjava njihovu efikasnost, ali i ozbiljne nuspojave. „Zbog toga što djeluju i na zdrave ćelije, izazivaju sistemsku toksičnost i hemoterapija se teško podnosi“, pojašnjeno je.
Savremena istraživanja usmjerena su na prevazilaženje ključnih ograničenja postojećih terapija – toksičnosti i rezistencije. U tom kontekstu razvijaju se novi pristupi zasnovani na personaliziranoj medicini, pametnim nanotransporterima i preciznom dizajnu lijekova.
„Cilj je da lijek dođe tačno tamo gdje treba djelovati, do tumorske ćelije, uz minimalno oštećenje zdravog tkiva“, istakla je prof. Kahrović, uz objašnjenje da se sve više koriste nanomaterijali kao nosači lijekova, uključujući zlatne nanočestice, koje omogućavaju kontrolisanu dostavu i aktivaciju terapije.
Poseban izazov ostaju metastaze, koje su prepoznate kao ključni problem u liječenju raka. „Konačni cilj svih ovih istraživanja je zaustaviti invazivnost tumora i metastaze i to bi bio stvarni terapijski proboj“, rečeno je tokom predavanja.
Ipak, uprkos naučnom napretku, otvorena su i pitanja dostupnosti novih terapija. Kako je istaknuto, razvoj lijekova ne zavisi isključivo od naučnih otkrića, već i od ekonomskih i etičkih faktora.
„Onog trenutka kada se pojavi mogućnost značajnog profita, nauka prelazi iz ruku istraživača u ruke korporativnih struktura. Tada se, na neki način, odlučuje ko će imati pristup novim terapijama, a ko ostaje u okvirima postojećih“, upozoreno je.
Zaključeno je da, iako su značajni iskoraci već napravljeni u laboratorijskim istraživanjima, klinička praksa još uvijek dominantno počiva na postojećim terapijama, dok nova generacija lijekova tek treba proći kompleksan put do široke primjene.
„Možda su neki lijekovi već razvijeni ili smo im blizu, ali njihova dostupnost zavisi od ekonomskih faktora. Kada postoji interes i profit, tada dolazi i do njihove primjene“, upozorava Kahrović. Time se otvara i ozbiljno etičko pitanje: „Nisam sigurna da će takvi lijekovi u skorije vrijeme biti dostupni svima. Dostupnost terapije i dijagnostike danas je suštinsko pitanje medicinske etike.“
Postavlja se pitanje da li smo već ušli u post-platinsku eru? Odgovor na ovo pitanje ostaje i dalje nijansiran. „Mislim da smo iskoračili u laboratoriji, ali u realnom sistemu još uvijek dominiraju platinski lijekovi. Oni su i dalje prva linija borbe protiv raka“, istakla je prof. dr. Kahrović.
Konačni cilj ostaje isti – ono što medicina još uvijek nema: „Pravi lijek bio bi onaj koji zaustavlja metastaze i invazivnost tumora. To je krajnji cilj svih ovih istraživanja.“ Uprkos izazovima, prof. Kahrović naglašava da razlog za optimizam postoji: „Pozitivno je što se intenzivno razvijaju nove strategije i što sve bolje razumijemo kako djelovati ne samo na tumor, nego i na njegovo okruženje, jer upravo tu može biti ključ za zaustavljanje širenja bolesti.“
Ovo predavanje još jednom je potvrdilo da se borba protiv raka danas vodi na granici između naučnih otkrića, tehnološkog napretka i društvenih odluka o dostupnosti liječenja, gdje nauka možda već ima odgovore, ali sistem još traži način da ih učini dostupnim svima.
Događaj je organizovalo Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a moderirao ga je akademik Dejan Milošević.
Cijelo predavanje dostupno je na YouTube kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine