Piše: Đorđe Krajišnik
U Sarajevu je od 8. do 12. juna održan peti History Fest. Osnovna tema ovogodišnjeg History Festa glasila je “Pregovori, sporazumi i/ili rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”. Iz Udruženja za modernu historiju, koje organizira festival, ističu da je cilj bio da se u okviru ovogodišnjeg izdanja festivala pokrenu javne diskusije historičara o tome zašto antiratne inicijative nisu uspjele 1941. i 1991, nego su se svijet 1941, a potom i Jugoslavija 1991, suočili sa velikim i strašnim ratovima. Ono što se još nastojalo dokučiti tokom panela i razgovora odnosilo se na pitanje da li nas povijesno iskustvo uči kako možemo izbjeći ranije počinjene greške?
Je li moguće izbjeći rat?
– Jugoistočna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom, koji se već vodio u Evropi i jednom dijelu jugoistočne Evrope. Grčka i Albanija su već iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Već duže vremena trajali su razni pregovori o preuređenju Jugoslavije (završeni 1939. sporazumom Cvetković – Maček), a potom se Jugoslavija suočila sa njemačkim pritiskom. Pregovori koji su vođeni između Njemačke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su određenu dinamiku, a na stolu su bile različite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uopće bilo moguće izbjeći rat? Pregovori su završeni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom paktu. Šta je sve to značilo? Šta je u pregovorima nuđeno Jugoslaviji? Šta je sve sadržano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su položaj imale ostale zemlje jugoistočne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njemačke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim događajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoistočnoj Evropi imale odjeka razne antiratne inicijative, poput Odbora za mir i razoružanje, Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma i slično, samo su neke od tema koje su otvorene tokom petog izdanja History festa.
Sa druge strane, kako su organizatori kazali predstavljajući koncept ovogodišnjeg festivala, godine 1991. ponovo se, kako ističu iz Udruženja za modernu historiju, jugoistočna Evropa nalazila pred izazovima.
– Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju različite interpretacije (Sporazum u Karađorđevu, naprimjer). Kako su se odvijali pregovori o budućnosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje jugoistočne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do očuvanja i stabilizacije Jugoslavije? Šta je sve rađeno da se izbjegne rat i je li ga bilo moguće spriječiti? Ko se sve angažirao oko mirovnih rješenja sukoba i rata, na koji način i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa?, bila su pitanja na koja su učesnici History Festa nastojali dati odgovore.
Evropa za građanke i građane
Pored navedenog, organiziran je niz okruglih stolova i panel-diskusija (o političkim aferama koje su se tokom 1980-ih godina odvijale u Bosni i Hercegovini, međurepubličkim odnosima u Jugoslaviji tokom 1980-ih godina, idejama o transformaciji Jugoslavije 1990 – 1992, historijskom revizionizmu u Izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995), predavanja i promocija knjiga. Uz to u History Festu su bile uključene i rasprave koje su, istaknuto je iz Udruženja za modernu historiju, sastavni dio dva međunarodna projekta u okviru programa “Evropa za građanke i građane” koje finansira Evropska komisija: u okviru projekta “Different paths − shared values” održana je diskusija “Evropske vrijednosti i Bosna i Hercegovina: Od ujedinjene Evrope, preko raspada Jugoslavije, do pitanja ‘Gdje je Bosna i Hercegovina danas’?”, a u okviru projekta “Histoire pour la Liberte” upriličena je konferencija naslovljena “Društvo i historiografija u jugoistočnoj Evropi − Od zajedničke prošlosti do podijeljene historije”.
Predsjednik Udruženja za modernu historiju povijesničar Husnija Kamberović rekao je za Fenu da je History Fest posvećen raspravama o 1941. i 1991. godini kako bi se napravile nekakve komparacije između događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu i ratovima na prostoru bivše Jugoslavije 1991. godine.
– Ideja je bila da probamo napraviti nekakve komparacije između događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu i ratovima na prostoru Jugoslavije 1991. kako bismo razumjeli zbog čega antiratni pokreti, koji su bili prilično jaki i pred 1941. i pred 1991. godinu, nisu uspjeli. Znamo da je historiografija devedesetih godina igrala nečasnu ulogu na prostoru bivše Jugoslavije, da je faktički pripremala ratove. Danas mislimo da je izazov kako pronaći neke konceptualne alternative da historiografija više ne služi politici. Da ne služi mobilizacijama za rat, nego mobilizacijama za mir – istakao je Kemberović.
Na temelju novih izvora
History Fest, kako je još dodao predsjednik Udruženja za modernu historiju, okuplja naučnike koji ne bježe od revizije historije, ako se pod time podrazumijeva promjena slike na temelju novih izvora.
– To je normalan razvoj historijske nauke. Međutim, mi smo protiv revizonizma kao političke zloupotrebe i usklađivanja historije sa neki političkim agendama. History fest postepeno razvijamo, ali svake godine pokušavamo napraviti program koji odgovara na neka aktuelne pitanja naše nauke. Najčešće se fokusiramo na neke obljetnice i oko toga kreiramo program, rekao je Husnija Kamberović.
Ostavite komentar