• POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Poslovi
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Upravna tijela
    • O nama
    • Strateški dokumenti
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
U TRENDU
  • Zakoračite u perspektivan IT svijet uz BESPLATAN kurs Java programiranja na ITAcademy
  • SUFINANSIRANJE VANTJELESNE OPLODNJE – GRAD PRIJEDOR
  • Radionica za nevladine organizacije #POPs
  • Let’s Talk About Water (LTAW) Film Festival International Prize
  • Sestre sagradile prvo farmu pa kuće: Danas je to savremeni objekat od pola miliona KM
  • Mirovni aktivizam u praksi: Zajedno možemo odgovoriti na sve izazove
  • SARAJEVO ĆE BITI: Jedan od boljih dana ikada
  • IUS Life u julu organizuje obuku za rukovanje CNC mašinama
Facebook Twitter Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • POČETNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Najave i dogadjaji
    • Poslovi
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Upravna tijela
    • O nama
    • Strateški dokumenti
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Home»Vijesti»Članci i publikacije»Održan peti History Fest u Sarajevu – Da historija ne služi mobilizacijama za rat, nego mobilizacijama za mir
Članci i publikacije

Održan peti History Fest u Sarajevu – Da historija ne služi mobilizacijama za rat, nego mobilizacijama za mir

15.06.2021Updated:07.07.2021No Comments0 Views
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Piše: Đorđe Krajišnik

U Sarajevu je od 8. do 12. juna održan peti History Fest. Osnovna tema ovogodišnjeg History Festa glasila je “Pregovori, sporazumi i/ili rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”. Iz Udruženja za modernu historiju, koje organizira festival, ističu da je cilj bio da se u okviru ovogodišnjeg izdanja festivala pokrenu javne diskusije historičara o tome zašto antiratne inicijative nisu uspjele 1941. i 1991, nego su se svijet 1941, a potom i Jugoslavija 1991, suočili sa velikim i strašnim ratovima. Ono što se još nastojalo dokučiti tokom panela i razgovora odnosilo se na pitanje da li nas povijesno iskustvo uči kako možemo izbjeći ranije počinjene greške?

Je li moguće izbjeći rat?

– Jugoistočna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom, koji se već vodio u Evropi i jednom dijelu jugoistočne Evrope. Grčka i Albanija su već iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Već duže vremena trajali su razni pregovori o preuređenju Jugoslavije (završeni 1939. sporazumom Cvetković – Maček), a potom se Jugoslavija suočila sa njemačkim pritiskom. Pregovori koji su vođeni između Njemačke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su određenu dinamiku, a na stolu su bile različite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uopće bilo moguće izbjeći rat? Pregovori su završeni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom paktu. Šta je sve to značilo? Šta je u pregovorima nuđeno Jugoslaviji? Šta je sve sadržano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su položaj imale ostale zemlje jugoistočne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njemačke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim događajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoistočnoj Evropi imale odjeka razne antiratne inicijative, poput Odbora za mir i razoružanje, Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma i slično, samo su neke od tema koje su otvorene tokom petog izdanja History festa.

Sa druge strane, kako su organizatori kazali predstavljajući koncept ovogodišnjeg festivala, godine 1991. ponovo se, kako ističu iz Udruženja za modernu historiju, jugoistočna Evropa nalazila pred izazovima.

– Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju različite interpretacije (Sporazum u Karađorđevu, naprimjer). Kako su se odvijali pregovori o budućnosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje jugoistočne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do očuvanja i stabilizacije Jugoslavije? Šta je sve rađeno da se izbjegne rat i je li ga bilo moguće spriječiti? Ko se sve angažirao oko mirovnih rješenja sukoba i rata, na koji način i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa?, bila su pitanja na koja su učesnici History Festa nastojali dati odgovore.

Evropa za građanke i građane

Pored navedenog, organiziran je niz okruglih stolova i panel-diskusija (o političkim aferama koje su se tokom 1980-ih godina odvijale u Bosni i Hercegovini, međurepubličkim odnosima u Jugoslaviji tokom 1980-ih godina, idejama o transformaciji Jugoslavije 1990 – 1992, historijskom revizionizmu u Izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995), predavanja i promocija knjiga. Uz to u History Festu su bile uključene i rasprave koje su, istaknuto je iz Udruženja za modernu historiju, sastavni dio dva međunarodna projekta u okviru programa “Evropa za građanke i građane” koje finansira Evropska komisija: u okviru projekta “Different paths − shared values” održana je diskusija “Evropske vrijednosti i Bosna i Hercegovina: Od ujedinjene Evrope, preko raspada Jugoslavije, do pitanja ‘Gdje je Bosna i Hercegovina danas’?”, a u okviru projekta “Histoire pour la Liberte” upriličena je konferencija naslovljena “Društvo i historiografija u jugoistočnoj Evropi − Od zajedničke prošlosti do podijeljene historije”.

Predsjednik Udruženja za modernu historiju povijesničar Husnija Kamberović rekao je za Fenu da je History Fest posvećen raspravama o 1941. i 1991. godini kako bi se napravile nekakve komparacije između događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu i ratovima na prostoru bivše Jugoslavije 1991. godine.

– Ideja je bila da probamo napraviti nekakve komparacije između događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu i ratovima na prostoru Jugoslavije 1991. kako bismo razumjeli zbog čega antiratni pokreti, koji su bili prilično jaki i pred 1941. i pred 1991. godinu, nisu uspjeli. Znamo da je historiografija devedesetih godina igrala nečasnu ulogu na prostoru bivše Jugoslavije, da je faktički pripremala ratove. Danas mislimo da je izazov kako pronaći neke konceptualne alternative da historiografija više ne služi politici. Da ne služi mobilizacijama za rat, nego mobilizacijama za mir – istakao je Kemberović.

Na temelju novih izvora

History Fest, kako je još dodao predsjednik Udruženja za modernu historiju, okuplja naučnike koji ne bježe od revizije historije, ako se pod time podrazumijeva promjena slike na temelju novih izvora.

– To je normalan razvoj historijske nauke.  Međutim, mi smo protiv revizonizma kao političke zloupotrebe i usklađivanja historije sa neki političkim agendama. History fest postepeno razvijamo, ali svake godine pokušavamo napraviti program koji odgovara na neka aktuelne pitanja naše nauke. Najčešće se fokusiramo na neke obljetnice i oko toga kreiramo program, rekao je Husnija Kamberović.

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Sestre sagradile prvo farmu pa kuće: Danas je to savremeni objekat od pola miliona KM

25.06.2022

MIROVNI PREGOVORI: Poznaje li nasilje samo govor nasilja?

24.06.2022

Francia Márquez: Dolazak zaboravljenih na vlast u Kolumbiji?

24.06.2022

Tuzla je sjedište prve romske zadruge u BiH

24.06.2022

Žuna: Slušanje tijela

23.06.2022

Hercegovina postaje destinacija za digitalne nomade

22.06.2022
Najnoviji članci

Zakoračite u perspektivan IT svijet uz BESPLATAN kurs Java programiranja na ITAcademy

25.06.20225

SUFINANSIRANJE VANTJELESNE OPLODNJE – GRAD PRIJEDOR

25.06.20228

Radionica za nevladine organizacije #POPs

25.06.202213

Let’s Talk About Water (LTAW) Film Festival International Prize

25.06.202210
Ne propustite
IzdvojenoZaSlajder

„Bili su samo djeca. Zajedno možemo graditi mostove budućnosti.“

21.06.2022144

Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ uz podršku RECOM mreža pomirenja je zajedno sa grupom mladih žena…

Sajt Mreža za izgradnju mira ponovo u funkciji

20.06.2022

“Goranovo bravo”

09.06.2022

TABLA projekt: Šta je STEAM?

07.06.2022
Potražite nas na mreži
  • Facebook
  • Twitter
  • Instagram
  • YouTube

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    unesite broj *

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook Twitter Instagram YouTube
    • Kontakt
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    © 2022 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.