Kada napravite nešto novo na polju gdje već ima napretka, vi ste svijet pomjerili na jedan od nekog broja n. Ali kada napravite nešto potpuno novo vi ste ostvarili pomak od nule do jedan. Analiza sadržaja knjige “Od nule do jedan” .
Budućnost progresa
Kada razmišljamo o budućnosti, nadamo se budućnosti progresa. Taj progres može poprimiti jedan od dva oblika. Horizontalni ili ekstenzivni progres podrazumijeva kopiranje onog što je djelotvorno – od jedan do n. Horizontalni progres se lahko može zamisliti zato što već znamo kako on izgleda. Vertikalni ili intenzivni progres znači da činimo nešto novo – idemo od nule do jedan. Vertikalni progres je teže zamisliti zato što zahtjeva da radimo nešto što nikodrugi nikada nije. Ako od jedne pisaće mašine napravite sto istih, to je horizontalni progres. Ako od pisaće mašine napravite računar za obradu teksta, to je već vertikalni progres
Osnivački brak
Kada nešto započnete, prva i ključna odluka koju donosite odnosi se na to s kim ćete započeti. Izbor saoosnivača je kao stupanje u brak, a sukob među osnivačima je ružan baš kao i razvod. Svaka veza je na početku puna optimizma. Nije romantično razmišljati trezveno o svemu što bi moglo da krene loše, pa ljudi to ne rade. Ali ako među žrtvama dođe do nepomirljivih razlika, žrtva postaje kompanija.
ČOVJEK I MAŠINA
Sve pametniji računari: Prijatelji ili protivnici?
Tehnologija bi trebalo da uvećava našu vladavinu nad prirodom i umanjuje ulogu slučaja u našem životu; konstruisanje računara pametnijih od ljudi moglo bi zapravoda nam vrati pitanje sa neočekivanom žestinom. Snažna vještačka inteligencija je kao kosmička lutrijska srećka: ako dobijemo, eto nam utopije; ako izgubimo, Skajnet će nas zamijeniti tako da naše postojanje neće biti ni potrebno.
Ludisti tvrde kako ne treba praviti računare koji bi jednog dana mogli dan nas zamijene; zaluđeni futuristi tvrde kako upravo treba to da radimo. Ta dva stava su uzajamno isključiva ali ne i iscrpna: postoji prostor između njih za razumne ljude koji će moći da izgrade mnogo bolji svijet u decenijama pred nama.
VIDJETI ZELENO
Sedam pitanja na koja svaka kompanija mora da odgovori:
1. Pitanje inženjeringa
Možete li da napravite revolucionarnu tehnologiju umjesto da unosite dodatna poboljšanja u postojeću?
2. Pitanje pravovremenosti
Da li je pravi trenutak da osnujete konkretno tu firmu?
3. Pitanje monopola
Počinjete li od velikog dijela malog tržišta?
4. Pitanje ljudi
Imate li pravi tim?
5. Pitanje distribucije
Imate li način ne samo da stvorite već i da isporučite svoj proizvod?
6. Pitanje trajnosti
Hoće li vaš tržišni položaj moći da se brani za 10 ili 20 godina?
7. Pitanje tajne
Jeste li prepoznali jedinstvenu priliku koju drugi ne vide?
Pitanje monopola
Prenaglašavanjem sopstvene jedinstvenosti lahko može da se uprska pitanje monopola. Pretpostavimo da upravljate solarnom kompanijom koja je uspješno instalirala stotine sistema solarnih poloča sa zajedničkim kapacitetom generisanja energije od 100 megavata. Posto je ukupan proizvodni kapacitet solarne energije u SAD – u 950 megavata, vama pripada 10,53 odsto tržišta. Čestitam, kažete sebi, sad si pravi igrač.
Ali šta ako tržište solarne energije u SAD – u nije relevantno? Šta ako je relevantno globalno solarno tržište, sa proizvodnim kapacitetom od 18 gigavata? Vaših 100 megavata je sad zaista tek sitna riba: najednom imate manje od jedan odsto tržišta.
A šta ako prikladna mjera nije globalna solarna, već umjesto toga obnovljiva energija uopšte? Godišnji proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvora iznose 420 gigavata globalno; upravo ste se skupili na 0,02 odsto tržišta. A u porešenju s ukupnim globalnim kapacitetima za proizvodnju energije od 15000 gigavata, vaših 100 megavata su samo kap u okeanu.
OSNIVAČKI PARADOKS
Od šestorice ljudi koji su osnovali Pejpal, njih četvorica su u srednjoj školi pravili bombe. Petorica su imala samo 23 godine ili i manje od toga. Četvorica su bila rođena van SAD – a. Trojica su pobjegla iz komunističkih zemalja.
Ovo poglavlje govori o tome zbog čega je za jednu kompaniju korisnije, ali istovremeno i opasnije da je vodi osobeni pojedinac nego menadžer koga je lahko zamijeniti drugim.
Diferencijalna mašina
Neki ljudi su jaki, neki slabi, neki su genijalni, neki su tupavi – ali većina je u sredini.
ZAKLJUČAK
Sve ono važno za nas – univerzum, planeta, zemlja, vaša kompanija, vaš život i sam ovaj trenutak – jedinstveno je.
Danas nam je zadatak da pronađemo jedinstvene načine da stvorimo poboljšanja zbog kojih budućnost neće samo biti drugačija, već bolja – da pređemo iz nule u jedan. Suštinski da mislite svojom glavom. Samo ako sagledamo naš svijet iznova, jedanko svjež i čudan kao što je bio za ljude iz starine, one koji su ga prvi vidjeli, znat ćemo kako da ga ponovo stvorimo, tako i da ga sačuvamo za budućnost.
Literatura: Knjiga “Od nule do jedan” – Piter Til s Bejkom Masterom Ilustracije: design Semir Muhić