Limenka može imati beskonačno mnogo novih života.
18-godišnja Jana Radunović iz Podgorice jedna je od 22.000 mladih iz 40 zemalja koji su došli da uživaju u ovogodišnjem izdanju Sea dance festivala na kojem su nastupala svjetski poznata imena poput Borisa Brejche.
Dnevne i noćne žurke pored mora na plaži Buljarice uz regionalne i svjetske muzičke zvijezde mnogima su nezamislive bez limenke pića, koja kasnije uglavnom završi u kontejneru s ostalim otpadom.
Limenku popijenog pića i Jana bi možda bacila s ostalim otpadom koje završava na nekoj od gradskih deponija. No, njoj su prišli volonteri koje je angažovala Exit fondacija i Recan i ponudili mogućnost da svoju limenku reciklira. Ponudu je prihvatila, a limenka nije iskorištena samo za reciklažu već i za izradu murala sačinjenog od 1904 limenke.
„Lično mislim da mladim ljudima treba prava motivacija da bi se recikliralo, jer je to svakako jedan veliki korak, ali da bi se došlo do velikog koraka moraju da postoje mali. Mladima treba motivacija da recikliraju, meni je motivacija farba i učestvovanje u izradi murala“, objašnjava Jana svoj razlog za reciklažu.
Ona je jedna od desetina mladih koji su limenku prefarbali i stavili u pikselatu, umjetničko djelo nastalo u Španiji bojenjem i ubacivanjem limenke u za to prethodno pripremljenu konstrukciju. Pomoć u izradi ovog murala sastavljenog od piksel-limenki mladima je pružao Jovan Bogićević, grafita iz Beograda.
„Poenta ove stvari jeste interakcija s ljudima i upoznavanje posjetilaca Sea dance-a s reciklažom. Naša parola je da se svaka limenka računa, sve kasnije ide u humanitarne svrhe. Neko će biti sretniji, sve se to unovči pa pomažemo ljudima“, priča nam Jovan.
Nakon što su iskorištene za pravljenje murala-pikselata, limenke su istopljene i za 60 dana će se ponovo naći na policama.
Da reciklaža aluminijuma nije bauk i da je taj proces vrlo jednostavan posjetioci festivala su mogli vidjeti zahvaljujući “VulCan machine” – mašini za topljenje limenki, uz pomoć koje se na licu mjesta topio aluminijum od limenki i ulivao u kalup infiniti znaka koji predstavlja beskonačnost trajanja aluminijuma.
Nemanja Janić, suosnivač start up-a Solagro koji se bavi prizvodnjom uređaja za reciklažu potrudio se da posjetiocima pokaže koliko je reciklaža aluminijuma jednostavna i potrebna. Nakon svega dva sata topljenja aluminijskih limenki, ovaj plemeniti metal dobio je novi oblik.
„Ovaj proces je zamišljen tako da na jedan realan način prikažemo kako se od limenke može napraviti drugi proizvod. Da pokažemo proces reciklaže, od istopljene mase smo izlili Infiniti znak, da pokažemo da se metal može beskonačno reciklirati. Temperatura topljenja je 680 stepeni, mi grejemo plamenom na 850 stepeni, pošto je otvorenog tipa“, objašnjava Janić proces reciklaže limenki.
Limenka može imati beskonačno mnogo novih života, kao nova limenka ili drugi proizvod, kaže Janić, dodajući da su ranije od istopljenih limenki pravili i vinčanske figure.
„Gde smo obilježavali 8.000 godina od prvog topljenja metala u Vinči. Shodno događaju možemo praviti različite vrste predmeta. Možemo praviti ključeve za festivale kojima se otvaraju VIP zone, neke razne replike znamenitih stvari u određenoj državi.“
Reciklaža limenki je jednostavna, a ovaj metal skoro da ne gubi na težini tokom obrade.
„U našem slučaju od 100gr aluminijuma, dobijemo 97gr novog proizvoda. To je minimalno gubljenje usljed otvorenog tipa, u indukcionim tipovima peći to je 99%.“
Cijeli proces vodi Jelena Kiš iz Recan Fondacije za sakupljanje i reciklažu limenki. 15 godina na Exit-u, a 7 godina na Sea dance-u rukovodi misijom – kako prikupiti što više limenki. Kaže nam da zadatak nije previše težak jer zahvaljujući brojnim aktivnostima poput izrade murala ili reciklaže na mjestu događaja mladi rado prihvataju biti dijelom odgovornih građana koji čuvaju planetu Zemlju.
„Ideja je da pokažemo da je taj materijal pogodan za reciklažu. Limenka nema ni naljepnicu, ni čipove niti bilo kakav materijal na sebi osim aluminijuma. On se samo istopi i dobije se novi objekat. Suština je da reciklaža mora biti jednostavna da bi bila efikasna“, kaže Kiš.
Objašnjava da je aluminijum viskovrijedan metal koji se nikada nije bacao.
„Civilizacije pre nas su reciklirale aluminijum. Nikad se metali nisu bacali. Metali su previše vrijedni da bi se bacali u otpad. U Beogradu smo pretapali limenke u vinčanske figure jer je Vinča bila prva civilizacija na svetu koja je iskopala metale. Prva prerada metala je bila u Vinči. Negde da dokažemo kako atomi tog metala i dan danas postoje u nekim predmetima. To jeste suština te priče. Da pokažemo koliko je to jednostavno i da je šteta da se te limenke bace.“
Problem s reciklažom, osim nerazvijene svijesti, može biti i nepovjerenje jer stanovništvo često misli da, iako odlažu aluminijski otpad u posebne kontejnere, on na kraju završi s ostalim otpadom.
„Sa metalima to nikada nije slučaj, jer su jako vredni. Aluminijum košta, ako ćemo govoriti o ekonomskom faktoru, tona aluminijuma je 1.000 evra. Tona vrhunske plastike je 300, 400 eura. Ne možete nikada taj metal da bacite. Imate sakupljače koji uvek skupljaju metale. To je suština da ljudi shvate vrednost materijala koji koriste. To nije samo pakovanje za piće već vredan materijal.“
Osim višedecenijskog ekološkog aktivizma, Exit fondacija je radila i na promociji javnog zdravlja, pa su inicirali kampanju za vakcinaciju mladih u Crnoj Gori. Sea Dance je poklonio 1.000 ulaznica za otvaranje festivala medicinskim radnicima, u znak zahvalnosti za njihovu požrtvovanost javnom zdravlju, kao i mladima koji su se vakcinisali u periodu od 18. do 25. avgusta, na punktovima širom Crne Gore.
Na mladima svijet ostaje, ali i odgovornost za to kakav će biti taj svijet. Da li će to biti svijet ekoloških katastrofa i epidemija ili svijet sa zdravom životnom sredinom i pobijeđenim epidemija. Na nama je.