Izvještaj koji slijedi je podržalo i prihvatilo više od 1160 osoba, ženskih mreža i globalnih organizacija, iz više od 100 zemalja svijeta. U izvještaju se zahtijeva da zemlje usvoje feminističku politiku koja se odnosi na vanredno stanje izazvano COVID-19 pandemijom, a sve u skladu sa standardima i principima ljudskih prava. Ova inicijativa je pokrenuta od strane žena sa Globalnog Juga i marginalizovanih zajednica sa Globalnog Sjevera, a koordinisana je od strane Feminističkog saveza za prava (FSP).
Izjava organizacija za feministička i ženska prava Globalnog Juga i marginalizovanih zajednica na Globalnom Sjeveru
Mi, dolje potpisane mreže, organizacije i aktivisti/kinje koji su predani feminisitčkim principima i ženskim ljudskim pravima, pozivamo vlade da djeluju u skladu sa standardima ljudskih prava u svom odgovoru na COVID-19, te da se drže principa jednakosti i nediskriminacije stavljajući u prvi plan marginalizovane grupe – žene, djecu, starije, lica sa invaliditetom, ljude sa zdravstvenim poteškoćama, ljude iz ruralnih područja, beskućnike, ljude koji borave u određenim institucijama, LGBT+ zajednicu, izbjeglice, migrante, starosjedilačke narode, ljude bez državljanstva, aktiviste za ljudska prava i ljude iz konfliktnih i ratnih zona. Feministička politika prepoznaje i daje prioritet potrebama najranjivijih zajednica. Pored odgovora na ovu pandemiju, potrebno je posvetiti se razvoju mirnih, inkluzivnih i uspješnih zajednica u okviru država koje se vode ljuskim pravima.
Neophodno je da vlade koriste ljudska prava i sveobuhvatan pristup kako bi osigurale svima dostupnost neophodnim informacijama, sistemu podrške i resursa dok traje trenutna kriza. Mi ističemo devet ključnih oblasti na koje se treba fokusirati i koje treba uzeti u obzir u kontekstu COVID-19 krize. One su nabrojane u produžetku zajedno sa kratkim opisima potencijalnih izazova i preporuka koje se tiču ličnih iskustava ljudi u ranjivim pozicijama – naročito žena i djevojčica koje imaju disporoprcionalan uticaj zbog pola ili seksulane orijentacije – i odgovornih donosioca odluka koji usvajaju rješenja koja ne bi smijela pogoršati njihove ranjivosti ili povećati postojeću neravnopravnost, već osigurati njihova ljudska prava.
Ove smjernice nisu zamjena za uključivost žena i djevojčica kao i ostalih marginalizovanih zajednica u donošenju odluka nego obrazloženje radi savjetovanja i raznolikosti u upravljanju.
Fokus na ključna područja za Feminističku politiku koja se tiče COVID-19
Dostupnost hrane. U zemljama koje zavise od uvoza hrane, postoji strah od zatvaranja granica i tržišta kao i nemogućnosti pristupa hrani. Situcija je posebno teška za ljude koji žive u siromaštvu i ruralnim područjima, naročito za žene koje ne mogu jednostavno da dodju u centar grada i u velike prodavinice hrane. To dovodi do toga da ljudi kupuju velike količine potrepština što ograničava one sa manjim primanjima koji nisu u mogućnosti da urade isto, te se susreću sa nestašicama pri pokušaju da obnove svoje zalihe hrane.
U odgovoru na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Povećaju – ili – uvedu – markice za hranu ili subvencije, kako u količini za one koji ih već primaju, tako i u proširenju pristupa za one koji su ranjiviji usljed trenutnih okolnosti
- Direktno utiču na snabdjevanje zalihama namirnica koje imaju dug rok trajanja kako bi kontrolisali inventar i povećali pristup za one koji zbog njihovog nivoa prihoda moraju kupovati u dužem vremenskom periodu
- Pošalju zalihe hrane u ruralne zajednice koje bi se uskladištile i distribuirale tamo gdje su potrebne te se otklonila kašnjenja u pristupu snabdjevanja u centrima gradova i zaštitili kupci od nestašice usljed odgoda u prevozu robe
- Pošalju zalihe hrane ljudima kojima je onemogućeno da napuste svoje domove (npr. ljudima koji žive sami ili su u udaljenim područjima)
Zdravstvena zaštita. Sve zemlje očekuju ogroman udar na svoje sisteme zdravstvene saštite zbog širenja virusa, a to može dovesti do smanjenja zaštite zdravlja majki i povećanja nivoa smrtnosti dojenčadi. Već postoji nedostatak u pristupu uslugama zdravstvene zaštite i medicinskih sredstava u ruralnim zajednicama. Stariji, osobe sa posebnim potrebama, te ljudi sa slabijim imunološkim sistemom su pod visokim rizikom od oboljevanja i nemaju direktnu podršku sistema. Promjena u rutini i širenje virusa mogu dovesti do pogoršanja mentalnog zdravlja. Kriza disproporcionalno utiče na žene koje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz marta 2019 o Rodnoj jednakosti zdravstevnih radnika, čine 70% radne snage u zdravstevnom i socijalnom sektoru. Takođe, disporoprcionalno su pogođeni i oni koji vode brigu o drugim licima.
Kao odgovor na ove izazove, pozivamo vlasti da:
- Osiguraju pristup podacima razvrstanim po polu i rodne analize, uključujući i diferencijalne podatke o stopama zaraženih i umrlih
- Povećaju pristup i dostupnost usluga zdravstvene zaštite kao i dostupnost medicinskih radnika, medicinskih zaliha i lijekova
- Osiguraju ženama vremenski pristup neophodnim i odgovarajućim zdravstvenim uslugama koje se tiču seksualnog i reproduktivnog zdravlja tokom krize kao što su hitna kontracepcija i siguran abortus
- Nastave sa snabdjevanjem adekvatnim zalihama, proizvodima koji se tiču menstrualne higijene u institucijama koje pružaju zdravstvenu zaštitu i mjesnim zajednicama
- Obučavaju bolničko osoblje i socijalne radnike koji se nalaze na dužnosti da prepoznaju znakove nasilja u porodici i pruže odgovarajuće resurse i usluge
- Unapređuju bazu podataka o visoko rizičnim osobama koje žive same i uspostave sistem i mrežu kako bi održale konstantne kontakte sa njima i eventualno im dostavili životne namirnice
- Kontinuirano usvajaju odredbe koje se tiču usluga zdravstvene zaštite bazirane na objektivnim medicinskim istraživanjima i testovima – nevezanim za virus – za žene i djevojčice
- Primjene sisteme zaštite kako bi se efikasno suočili sa potrebama koje se tiču mentalnog zdravlja uključujući odgovarajuće (npr. znakovni jezik, opisi) telefonske/video linije, virtuelne podrške grupama, pružanje hitnih usluga i dostava lijekova
- Podržavaju rehabilitacijske centre kako bi ostali otvoreni za lica sa intelektualnim poteškoćama i hroničnim bolestima
- Usmjeravaju sve zdravstvene institucije da pruže adekvatne usluge zdravstvene zaštite svim ljudima bez obzira na status zdravstvenog osiguranja ili imigracioni status i osiguraju prava migrantima i ljudima bez državljanstva – sa redovnim i neredovnim statusom – i podrže ljude u traženju medicinske pomoći bez straha od diskriminacije, hapšenja i deportacije
- Osiguraju zdravstvene usluge i opremu pružaocima pomoći i svom osoblju koji su u dodiru sa zaraženim virusom kako bi zaštitili svoje zdravlje te pruže podršku za zaštitu mentalnog zdravlja
- Procjenjuju i odgovaraju na specifične potrebe žena koje pružaju zdravstvene usluge
Obrazovanje. Zatvaranje škola je neophodno zbog zaštite djece, porodica i zajednica i doprinjeće smanjenju broja zaraženih kako bi vrhunac stope zaraženih ostao na minimalnom nivou. To svakako predstavlja ogoroman problem u obrazovanju i rutini na koju su djeca navikla. U mnogim slučajevima, djeca koja zavise od školskog ručka će se suočiti sa nedostatkom hrane. Takođe, biće više podložne uticaju nasilja u svojim domovima i zajednicama koje može ostati neprijavljeno zbog nemogućnosti da stupe u kontakt sa onima koji im mogu pomoći. Zatvaranje škola je takođe ogroman teret za one žene koje tradicionalno preuzimaju ulogu staratelja u domaćinstvu. Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Usmjere obrazovne institucije ka pripremi pregleda gradiva i školskih zadataka za djecu kako bi ostala akademski uključena, spriječe zastoje, te pruže smjernice roditeljima kako da se koriste obrazovnim materijalima
- Kreiraju obrazovne radio programe u skladu sa školskim uzrastom djece
- Subvencioniraju brigu o djeci za porodice koje nisu u mogućnosti da pruže alternativno obrazovanje za svoju djecu
- Prošire besplatan pristup internetu kako bi se povećao pristup online obrazovnim platformama i materijalima i omoguće djeci da učestvuju u vitruelnim i posebno pripremljenim nastavnim časovima gdje je to moguće
- Omoguće laptope za djecu koja ih nemaju kako bi prisustvovali on-line edukaciji
- Usvoje mjere kako bi osigurali da djeca kontinuirano dobijaju hranu tako što bi osigurali da im ona bude dostavljena ili prikupljena
- Omoguće dodatnu finansijsku pomoć i podršku mentalnom zdravlju za porodice koje brinu o djeci sa intelektualnim poteškoćama
Društvena nejednakost. Ona postoji među muškarcima i ženama, građanima i migrantima, ljudima sa stalnim i nestalnim statusom, ljudima sa i bez poteškoća, ljudima sa mentalnim i onima koji nemaju mentalne probleme i drugim uočenim dihotomijama i nebinarnim razlikama kao i među rasnim, etničkim i religijskim grupama. Postojeće poteškoće su dalje zakomplikovane gubitkom prihoda, povećanjem stresa i nejednakim odgovornostima u kućnim domaćinstvima. Žene i djevojčice će nosti veći teret u brizi za domaćinstvo koje će se odraziti na (ili možda zamijeniti) njohov plaćeni posao ili obrazovanje. Ranjive grupe ljudi su pod daljim rizikom kada se usvajaju zakoni ili druge mjere jer postoji mogućnost restrikcije njihovog kretanja ili okupljanja naročito kada imaju manjak pristupa informacijama ili mogućnost da utiču na njih. Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Podstiču nepristrasno dijeljenje kućnih odgovornosti bez određenih uslova ili putem mogućnosti umanjenja radnog vremena i kompenzacije za sve radnice
- Omoguće povećanje pristupa sanitarnim i hitnim skloništima za beskućnike
- Primjene protokole i obuče nadležne kako bi prepoznali i uključili ranjive grupe stanovništva naročito kada se donose i sprovode novi zakoni
- Konsultuju organizacije civilnog društva u vezi sa procesima implementacije legislative i javnih politika
- Osiguraju jednak pristup informacijama, obrazovanju o javnom zdravlju i resursima na različitim jezicima, uključjući i znakovni jezik i jezik domorodačkih naroda, odgovrarajuće formate, upotrebu jednostavnih jezika i jezika koji se lako čitaju
Voda i provođenje zdravstvenih mjera. Svi nemaju pristup čistoj tekućoj vodi.
Kao odgovor na ovaj izazvov, pozivamo vlasti da:
- Osiguraju da infrastruktura bude locirana na određena mjestu kako bi omogućili da čista, pitka voda bude dostavljena u kuće i nepristupačna područja
- Popraviti sve prekide i obustaviti troškove plaćanja svih radova kako bi se svima omogućila čista i pitka voda
- Odmah ukolniti sve probleme sa nečistom vodom
- Izgraditi javne stanice za pranje ruku u zajednicama
Ekonomska nejednakost. Ljudi se suočavaju sa nezaposlenošću, nedovoljnom zaposlenošću i gubitkom prihoda zbog zatvaranja poslovnih jedinica, smanjenja radnih sati i ograničenog bolovanja, odmora, ličnog odsustva sa posla i stigmatizacije. Ovo negativno utiče na njihovu sposobnost da se suoče sa finansijskim obavezama, dolazi do povećanja dugova i onemogućena im je nabavka neopodnih zaliha i potrepština. Zbog zatvaranja poslovnih jedinica i potrebe za socijalnom distancom uočava se nedostatak mogućnosti brige o određenim grupama ljudi i mogućnost plaćanja za brigu o djeci, starijima i licima sa posebnim potrebama. To dovodi do određenih izmjena kada je u pitanju rad od plaćene ili gig ekonomije do neplaćene ekonomije kao što je ona za pružaoce pomoći unutar porodice. Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Primjene mortorijume na deložacije usljed zaostalih zakupa i hipoteke i odgode plaćanja zakupa i hipoteke za one pogođene virusom, direktno ili indirektno, kao i za one koji pripadaju najranjivijim grupama
- Obezbijede Osnovni univerzalni prihod za one koji su ostali bez prihoda
- Obezbijede finansijsku potporu za beskućnike, izbjeglice i sigurne kuće za žene
- Obezbijede dodatna finansijska sredstva za starija lica i lica sa posebnim potrebama
- Prošire distribuciju prihoda
- Izmijene politike za bolovanja, dopust za roditelje i njegu te uzimanje ličnog odsustva sa posla
- Usmjere obavljanje poslova od kuće pod istim finansijskim uslovima kako je dogovoreno prije epidemije
- Distribuiraju pakete sa neopodnim potrepštinama uključujući sapun, dezinfikacijska sredstava i sredstva za čišćenje ruku
Nasilje nad ženama, porodično nasilje/Intimno partnersko nasilje (PN/IPN). Stope i ozbiljnost porodičnog nasilja/intimnog partnerskog nasilja nad ženama, uključujući seksualno i reproduktivno nasilje će zasigurno porasti kako rastu tenzije. Zabrane kretanja (društvena distanca, samoizolacija, ekstremni pritvor ili karantin) će takođe povećati osjetljivost onih koji proživljavaju nasilje usljed zlostavljanja i potrebe za uslugama zaštite (vidi članak Ekonomska nejednkost). Pobjeći od tog nasilja će biti teže jer će partner koji zlostavlja stalno biti kod kuće. Djeca će se suočavati sa posebnim rizicima koi se tiču zaštite uključujući i povećanje rizika od zlostavljanja i/ili odvajanje od svojih staratelja. Dostupnost usluga zaštite će biti smanjena ako se nametne ekstremno zatvranje usljed preusmjeravanja javnih resursa. Žene i djevojčice koje bježe od nasilja i progona neće moći napustiti svoje zemlje porijekla ili dobiti azil u drugoj zemlji zbog zatvaranja granica ili restrikcija putovanja.
Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Uspostave odvojene jedinice unutar policijskih odjela i telefonske sos linije kako bi se moglo prijaviti nasilje u porodici
- Povećaju resurse za nevladine organizacije koje se odazivaju na porodično nasilje i pružaju pomoć – uključujući sigurne kuće, savjetovališta i pravnu pomoć žrtvama, te da pomognu da dostupne organizacije koje pružaju pomoć ostanu otvorene
- Šire informacije o rodno zasnovanom nasilju i promovišu dostupne resurse i usluge
- Usmjere određene javne usluge, uključujući sigurne kuće, kako bi ostale otvorene i dostupne
- Osiguraju da usluge zaštite primjenjuju programe koje sadrže planove za hitne slučajeve uključujući i protokole za zaštitu stanovnika i klijenata
- Razvijaju protokole za brigu o ženama koje zbog izloženosti virusu zahtijevaju siguran karantin i pristup testiranju
- Produže trajanje sudskih mjera opreza/naredbi zaštite tokom cijelog obaveznog perioda izolacije i karantina
- Usvoje odredbe za žrtve porodičnog nasilja kako bi mogle prisustvovati sudskim postupcima preko dostupne tele-konferencije
- Usmjere policijska odjeljenja kako bi mogla da odgovore na izvještaje porodičnog nasilja i povežu žrtve nasilja sa odgovarajućim licima koja bi im mogla pružiti pomoć
- Osiguraju ženama, djevojčicama i drugim ljudima u ranjivim pozicijama da ne budu vraćene sa granica, imaju pristup zemlji i postupcima dobijanja azila. Ako je potrebno dati im pristup testiranju na virus.
Pristup informacijama. Postoji nejednak pristup pouzdanim informacijama naročito za one koji su strukturalno diskriminisani ili za one koji pripdaju marginalizovanim grupama. Stanovništvo mora biti redovno ažurirano od strane nacionalnih zdravstvenih institucija tokom trajanja krize. Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Pokrenu javne kampanje kojima bi se spriječilo ili zaustavilo širenje virusa
- Konsultuju i rade sa civilnim društvom u inicijativama kojima se pružaju infomacije javnosti
- Omoguće pružanje informacija javnosti jednostavnim jezikom i dostupnim sredstvima, i formatima, uključujući internet, radio i tekstualne poruke
- Osiguraju licima sa invaliditetom pristup informacijama koristeći znakovni jezik, zatvorene naslove i druga odgovarajuća sredstva
- Povećaju subvencije za nevladine organizacije koje osiguravaju da poruke budu prevedene i dostavljene preko odgovarajućih sredstava za one koji govore drugačijim jezicima ili imaju specifične potrebe
- Okupe i rasporede radne grupe za dijeljenje informacija i resursa za ranjive grupe sa specifičnim fokusom na beskućnike, lica sa invaliditetom, migrante, izbjeglice i ljude sa neurološkim oboljenjima
Zloupotreba moći. Ljudi u zatvorima, administrativni migrantski centri, izbjeglički kampovi ili lica sa posebnim potrebama u institucijama ili psihijatrijskim klinikama su u većem riziku od zaraze usljed ograničenih uslova. Oni takođe mogu postati ranjivi usljed zlostavljanja ili zanemarivanja kao rezultat ograničenih spoljašnjih propusta i restrikcija posjeta. Nije neuobičajno da institucije pretjeruju u svojoj praksi u smislu provođenja zakona i primjene novih zakona. Tokom trajanja krize, ranjive grupe, naročito disidenti, su pod većim rizikom da iskuse negativene, potencijalno opasne, interakcije sa vlastima. Kao odgovor na ovaj izazov, pozivamo vlasti da:
- Omoguće i primjenjuju ograničenja u vezi sa COVID-19, a u skladu sa zakonom. Ograničenja bi trebala biti isključivo neophodna, proporcionalna i u interesu legitimnih ciljeva od opšteg interesa
- Prate da ograničenja od javnog interesa ne rezultuju bilo kakvim rodno specifičnim štetnim mjerama po žene i djevojčicama koje su već ekstremno ranjive i pod rizikom da im budu onemogućena osnovna ljudska prava
- Konsultuju se oko bilo kakvih promjena zakona sa organizacijama koje sa bave ljudskim pravima i Ombudsmanom/kom/Povjerenikom/icom za ljudska prava
- Podstaknu službenike za provođenje zakona da se fokusiraju na povećanje sigurnosti, a manje na sama hapšenja
- Obuče službenike za provođenje zakona, pružaoce pomoći i socijalne radnike da prepoznaju slabosti sistema i naprave neophodne izmjene u svom pristupu i aktivnostima
- Usvoje protokole koji se odnose na ljudska prava kako bi ograničili širenje virusa u pritovrima i sličnim ustanovama
- Učvrste vanjski nadzor i olakšaju siguran kontakt sa srodnicima preko besplatnih telefonskih poziva
- Podrže organizacije civilnog društva i instituciju Ombudsmany za ljudska prava u nadgledanju napretka unutar ovih institucija na redovnoj osnovi
- Obavežu se na ukidanje nužnih zakona i ovlasti kada se pandemija povuče i vrate mehanizme uzajamne kontrole
Potpisnici: [Mreže i organizacije: 1 to 422; Osobe: 422-1156]