Mnogi zaljubljenici bosanskohercegovačke historije i kulture, reći će Vam da je Kraljeva Sutjeska posebno mjesto gdje se puni energija i traži inspiracija. Nekoć davno, u vrijeme veličanstvene srednjovjekovne države ovaj grad bio je prijestolnica kraljeva. Tu se historija pisala najljepšim pismom, bosančicom.
Geografski pozicioniran nedaleko od Kaknja, historijski vrlo važna, Kraljeva Sutjeska je postala srce Bosne i Hercegovine. Utvrđeni grad služio je za život velikih, njihovo obitavanje u njemu, za velike gozbe i dočeke. Jelo se tu, čitaoče, zlatnim kašikama, pilo se iz zlatnih čaša, a igrale su se najljepše balske igre. Živjeli su tu naši velikani historije Stjepan Tomaš, Tvrtko II i nikada neprežaljena kraljica Katarina.
Lijepi krajolik Kraljeve Sutjeske odiše starinom, odiše slobodom i veličinom jedne države, najugledniji i najpismeniji ljudi toga doba živjeli su i pisali za nas. Franjevci su u amanet ovog naroda ostavili veliki broj samostana između ostalog i jedan od najljepših u Kraljevoj Sutjesci. Postoje zapisi koji kažu da je samostan izgrađen početkom 14. vijeka. Samo jedan vijek kasnije u ovo mjesto dolaze Osmanlije koji sa sobom nose novu kulturu, religiju i grade jednu od najstarijih džamija u Bosni. Legenda kaže da je tu Mehmed II Osvajač zastao da bi obavio popodnevnu molitvu i naredio da na tom mjestu sagradi se džamija kao simbol nove države i vjere.
Domicijelno stanovništvo ovog historijski značajnog mjesta je uvijek bilo poznato po gostoprimstvu i ljubaznosti. Trude se da duh kraljevine zadrže i prenesu novim generacijama na vrlo orginalan način, u narodnoj nošnji srednjevjekovne Bosne. Lokalno stanovništvo pospješuje priliv novih turista i zanimanje za ovo mjesto, uzgajanjem vlastitih proizvoda i prodajom, uspjevaju živjeti od historijskog turizma.
Svoj najljepši sjaj dobija u vrijeme vjerskih blagdana, kada na hiljade hodočasnika dolazi u crkvu koja se nalazi u sklopu franjevačkog samostana. Samostan je velika riznica kulturološkog i historijskog blaga, svjedočanstva o životu i velikoj, prkosnoj i ponosnoj Bosni. Da, čitaoče veći dio knjiga koje su ovdje su pisane bosančicom, pismom tvojih predaka.