Slađan Tomić
Sve je manje donacija građana javnim kuhinjama.
Mustafa, što nije njegovo pravo ime, već 26 godina svaki dan po topli obrok ide u Narodnu kuhinju “Stari Grad” u Sarajevu.
“Kvalitet života iz godine u godinu se stalno pogoršava. Nikad nije bilo gore. Ne vidim nikakvu bolju budućnost”, kaže u izjavi za Buku.
Nema primanja, nije ostvario pravo na penziju, a troškovi su, kaže iz dana u dan sve veći, pa apeluje na vlasti i građane da nastave pomagati rad javne kuhinje.
“Da nije ove narodne kuhinje, ovdje bi mnogi pomrli”, uvjeren je.
Prema rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava 2021./2022. stopa siromašnih domaćinstava iznosi 13,3 %, a stopa siromašnih pojedinaca 13,5 %.
“Relativna linija siromaštva, definirana kao 60 % medijane mjesečnih izdataka po ekvivalentnom odraslom članu, iznosi 526,51 KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Prema istom istraživanju:
- 6,5 % domaćinstava su „definitivno siromašna“,
- 6,8 % su „slabo siromašna“,
- 8,6 % su „na granici siromaštva“.
“Najviša stopa siromaštva zabilježena je među domaćinstvima čiji nosilac nema završenu školu (36 %), zatim kod nezaposlenih nosilaca (26,8 %) i onih starijih od 66 godina (17,1 %).
Najniža stopa bilježi se među domaćinstvima s nosiocem koji ima višu ili visoku školu (5,6 %) te kod zaposlenih i mlađih nosilaca domaćinstva (8–9 %)”, navode iz Agencije.
“Da nije narodne kuhinje mnogi bi bili na prosjačkom štapu”
Jasmina (60) iz sarajevske opštine Stari Grad nije oduvijek bila u potrebi za obrocima iz narodne kuhinje. Po topli obrok dolazi posljednje dvije godine.
Pirmanja nisu dovoljna, cijene su sve više, a djeca su postala roditelji pa su i njihove finansijske mogućnosti ograničene.
“Da nije narodne kuhinje, mi bismo bili na prosjačkom štapu”, kaže Jasmina.
Sa mjesečnim primanjima od 450 KM ne može pokriti ni osnovne potrebe. Kaže da prvo plati režije, pa lijekove za koje često nema dovoljno.
“A gdje su ostali troškovi? Ne moramo samo na mlijeku i hljebu živjeti. Iako smo stari treba nam i voća i raznovrsnije hrane.”
Kaže i da je potrošačka korpa iznad 3000 KM i pita se ko to sebi može priuštiti.
Vjeruje da bi možda mogla malo da uštediti kada bi se odrekla “jedinog luksuza bez kojeg ne može” – televizora.
U narodnoj kuhinji Stari Grad registrovano je skoro 600 korisnika, a osim toplih obroka trude se da u skladu sa mogućnostima korisnicima kuhinje pruže što više.
Dio sredstava za rad dobiju od resornog ministarstva, a dio od donacija.
“Međutim, donacija je sve manje, sve je skupo”, kaže Amir Radeljaš, iz Narodne kuhinje Stari Grad.
Da je siromaštvo godinama unazad jedan od gorućih problema koji se ne nalazi u fokusu rada nosilaca javnih funkcija te da siromaštvo pogađa dijelove stanovništva još od ranog djetinstva svjedoči i prva javna kuhinja za bebe, otvorena 2021. u Bratuncu.
“U Bosni i Hercegovini je 65 kuhinja, to je jako puno na ovako malu državu”, kaže Radeljaš.
Svaka treća osoba u svijetu ne može prišuštiti zdravu hranu
Siromaštvo je i globalan problem a podaci UN-a govore da problem nije nedostatak resursa već neravnopravna raspodjela.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivedu (FAO) Ujedinjenih naroda, svaka treća osoba u svijetu 2025. godine nije mogla priuštiti zdravu prehranu, iako rješenja za okončanje gladi već postoje.
U posljednjem izvještaju UNDP-a i Inicijative za ljudski razvoj i siromaštvo „Global Multidimensional Poverty Index 2026“ objavljenom pet dana uoči 17. oktobra Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva navodi se da čak 18,9% svjetske populacije živi u siromaštvu.
“Ovaj Globalni indeks multidimenzionalnog siromaštva (MPI) za 2026. godinu donosi statističko ažuriranje globalnog indeksa multidimenzionalnog siromaštva i obuhvata 108 zemalja. Izvještaj ističe da od 6,3 milijarde ljudi koji žive u tim zemljama, njih 1,2 milijarde, odnosno 18,9 posto, živi u akutnom multidimenzionalnom siromaštvu. Broj ljudi koji žive u multidimenzionalnom siromaštvu prvi je put porastao otkako je indeks pokrenut 2010. Godine”, navodi se u izvještaju.