Da slučajevi priziva savjesti u Hrvatskoj uzimaju sve većeg maha dokazuje nam slučaj mlade djevojke koja je za Faktograf podijelila svoje prošlotjedno iskustvo pokušaja kupnje kontracepcijskih pilula u zagrebačkoj ljekarni Čelina na Jordanovcu.
„Djelatnica ljekarne mi je odbila izdati ginekološki propisane kontracepcijske pilule koje koristim zbog preobilnog menstrualnog krvarenja, a i kao metodu kontracepcije. Pozvala se na priziv savjesti jer ona ‘po svojim uvjerenjima ne podržava korištenje kontraceptivnih pilula kao metodu kontracepcije’. U ljekarni nije radio nitko osim nje, te mi nitko drugi nije mogao izdati te tablete, a djelatnica mi je rekla da dođem ujutro kad nje nema. Kako ona to može odlučiti? Najprije ginekolozi, sada i ljekarnici, pa dokle će to ići?“ izjavila je djevojka čiji su podaci poznati redakciji Faktografa.
Na upit koji je Faktograf uputio spomenutoj ljekarni, vlasnica ljekarne Sandra Čelina potvrdila je da je do događaja stvarno došlo, objasnivši kako se to dogodilo jer je „druga osoba bila bolesna, ali ja vama i tako nisam dužna ništa odgovarati“. Čelina je tom prilikom napomenula i kako je svoje očitovanje poslala Hrvatskoj liječničkoj komori.
Iz Komore su pak potvrdili kako su ovog mjeseca zaprimili dvije žalbe, ujedno i jedine žalbe koje su ove godine pristigle na njihovu adresu. Osim žalbe koja je zaprimljena u periodu od 1. siječnja do 12. studenog ove godine i koja je trenutno u postupku rješavanja pred nadležnim Povjerenstvom za etiku i deontologiju, zaprimljen je i upit iz kojega nije u potpunosti jasno radi li se o uskraćivanju lijeka zbog priziva savjesti ili nekom drugom razlogu. U drugom je slučaju Komora zatražila da se prijaviteljica dodatno očituje.
Prema stavku trećem, članku 12. Kodeksa ljekarničke etike i deontologije „Magistar farmacije ima pravo priziva savjesti samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i život bolesnika.“
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, za Faktograf je kazala kako je pravo na priziv savjesti individualno te da su u slučajevima kada se radnik /ca poziva na priziv savjesti ljekarne dužne organizirati svoj rad na način da korištenje prava na priziv savjesti ne ometa rad zdravstvene ustanove ili ljekarne.
„U ovom konkretnom slučaju, ukoliko ljekarna kao ustanova u cjelini nije u mogućnosti izdati određeni lijek zbog priziva savjesti svojih djelatnika, smatram da to označava dovođenje u opasnost zdravlja korisnika“, rekla je Ljubičić.
Pravobraniteljica je podsjetila i na radije prijavljivane slučajeve priziva savjesti u ljekarnama, posebno se prisjetivši slučaja koji se 2013. godine dogodio u Dugom Ratu. Udruga ‘Domine’ tada je Pravobraniteljici podnijela prijavu protiv dugoratske ljekarne ‘Dukić’ čija je vlasnica pacijentici odbila izdati kontracepcijsko sredstvo propisano liječničkim receptom.
Slučaj je tada prijavljen nadležnim tijelima, no do sankcija nije došlo, što je vidljivo iz odgovora koji je Komora uputila Faktografu, a u kojem tvrde da do sada u Hrvatskoj „nisu izrečene sankcije ljekarniku koji se pozvao na prigovor savjesti“.
Iz ureda Pravobraniteljice najavili su kako pripremaju istraživačko izvješće o praksi zdravstvenih ustanova po pitanju osiguranja dostupnosti pobačaja, u okviru kojega je Pravobraniteljica od zdravstvenih ustanova zatražila podatke o broju liječnika i liječnica koji su uložili priziv savjesti.
„Prema preliminarnim rezultatima, od 371 zdravstvenih djelatnika koji su stručni za obavljanje pobačaja u 30 ovlaštenih zdravstvenih ustanova, 58,8% ih tu zdravstvenu uslugu ne pruža zbog priziva savjesti, što predstavlja blago povećanje kada se izvrši usporedba s istraživanjem Pravobraniteljice iz 2014. godine, kada je taj postotak iznosio 55,5%“, kazala je Ljubičić za Faktograf.