Close Menu
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Facebook X (Twitter) Instagram
U TRENDU
  • Zlato, nekretnine ili zemlja – Šta je najsigurnija investicija tokom krize?
  • Vareš: Zahtjev aktivista za transparentnošću tretiraju kao pokušaj privredne špijunaže – aktivisti najavljuju tužbu
  • Više od 100 stručnjaka uputilo pismo: Trumpov potez mogao bi biti ratni zločin
  • Creative Volunteers
  • Javni poziv za učešće u video takmičenju „Upoznajmo dječija prava“
  • International Astronomy and Astrophysics Competition
  • Šta je “slow travel” i zašto u svijetu turizma sve više predstavlja statusni simbol
  • CampUp sezona 2026.
Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Razno

Skoplje – izmišljanje makedonske istorije

30.09.2018Updated:30.09.2018Nema komentara
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

U Makedoniji se već dugo vodi rasprava ne samo o imenu, već i o identitetu, mitovima i nacionalnom naslijeđu. Te teme su radikalno promijenile izgled Skoplja.

Burna istorija ovog grada seže dvije hiljade godina unazad. Skoplje, koje danas ima oko 540.000 stanovnika, bilo je dio Osmanskog carstva, zatim Jugoslavije, a od 1991. godine je to glavni grad Republike Makedonije. Od 2009. do 2015. je tadašnja makedonska vlada gradu pokušala dati antički, nacionalno-makedonski izgled. Vladin projekat “Skoplje 2014” je kontroverzan – a ponekad i bizaran.

Autor Adelheid Feilcke, Aida Sofić Salihbegović za Deutche Welle
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Skopje, a city to be discovered

Burna istorija ovog grada seže dvije hiljade godina unazad. Skoplje, koje danas ima oko 540.000 stanovnika, bilo je dio Osmanskog carstva, zatim Jugoslavije, a od 1991. godine je to glavni grad Republike Makedonije. Od 2009. do 2015. je tadašnja makedonska vlada gradu pokušala dati antički, nacionalno-makedonski izgled. Vladin projekat “Skoplje 2014” je kontroverzan – a ponekad i bizaran.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Potomci antičkih heroja

Iako se spor oko imena države već dugo vodi, ime glavnog grada je sigurno: Skoplje. Grad je osnovan u rimskim vremenima, a nove statue i zgrade se želi pokazati sljedeće: Mi smo Makedonci, potomci Aleksandra Velikog. Ova fontana pokazuje prve faze života drevnog kralja Makedonije i njegove majke. Na stubu u pozadini se vidi njegov otac, Filip II.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Aleksandar ponovo postaje Grk

Mit o Aleksandru potpalio je svađu sa Grčkom, državom koja je za sebe tražila ne samo ime Makedonije, nego i naslijeđe Aleksandra Velikog. Njegova 23 metra visoka statua u centru Skoplja, koja danas zvanično nosi naziv “Ratnik na konju”, ubuduće će imati plaketu na kojoj će pisati da je on Grk – to je kompromis sa susjednom državom.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Istorija izgrađena 2014. godine

Arheološki muzej je dizajniran poput drevnog hrama, a srednjevjekovni most odmah pored izgleda sasvim skromno. Ovaj most preko rijeke Vardar povezuje dva sasvim različita dijela grada – moderni i tipični stari balkanski sa uskim ulicama i malim prodavnicama. U starom dijelu danas živi većina Albanaca koja čini oko 20% stanovništva Skoplja.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Car Justinian konačno kod kuće

Justinian I je rođen oko 482 u Taoru, lat.: Tauresium, u blizini današnjeg Skoplja. Rimski car se zalagao za izgradnju i razvoj mnogih balkanskih gradova. Sada se u formi mramorne statue vratio u Skoplje. Ali, čak ni ova velelepna statua ne može sakriti probleme Makedonije, jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi u kojoj je vlada potrošila stotine miliona eura – na izgradnju ovih građevina.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Od modernog treba napraviti – antičko

Godine 1963. teški zemljotres je pogodio Skoplje, a zapadni dio grada pretvorio u ruševine. Kenzo Tange, poznati japanski arhitekta je tada stvorio novo lice grada: moderno Skoplje, funkcionalno, jednostavno, izgrađeno od betona. Ali, danas skoro da ne postoji ništa od toga. Umjesto toga, antička iluzija: grčki stubovi i statue su jednostavno izgrađene preko toga.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Brodovi u betonu

Najapsurdniji vrhunac ovog insceniranog istorijskog gradskog pejzaža su tri rekonstruisana srednjovjekovna broda koji čvrsto stoje na obalama Vardara – u betonu. Ovi brodovi nikada nisu bili namijenjeni za ove vode i uskoro će biti uklonjeni: ne samo iz estetskih razloga, nego zbog toga što betonski temelji uništavaju tok rječne vode.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Gola Prometejova istina

Statua Prometeja je izazvala skandal i prije nego je završena 2012. godine: antički heroj je bio potpuno gol! Neke ženske organizacije su to shvatile kao uvredu, a kao opravdanje su navodile da se statua nalazi u parku gdje se često šetaju mala djeca i žene. Pragmatični majstor je potom ovom lukavom grčkom Bogu vješto prekrio “sporni” dio tijela. Sada je Prometej slobodan da pozira u parku.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Albanski nacionalni heroj

Skoplje je uvijek bilo trgovački centar i mjesto sastajanja različitih kultura i jezika. U gradu se vide tragovi Vizantije, islama i Osmanskog carstva. Što je za jedne Aleksandar Veliki, to je za druge Skenderbeg: albanski nacionalni heroj koji je prije 500 godina u albanskom gradu Kruja zaustavio proboj Turaka. Sada on odmara na konju u Skoplju.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Kraljevstvo cara Samuila

Spor oko istorijskog naslijeđa ne postoji samo sa Grčkom: car Samuilo (958.-1014.) je razlog za svađu Makedonaca i Bugara. On je za vrijeme svoje vladavine premjestio glavni grad Bugarske iz Sofije u Ohrid. Sada je pitanje da li je on vladao bugarskom državom ili ipak jednom državom Slavena, današnjom Makedonijom? Da bi se stvari smirile, statua će biti premještena u Ohrid.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Trijumfalna kapija u centru Skoplja

Porta Makedonija je visoka 22 metra i koštala je 4,4 miliona eura. Trijumfalna kapija je jedan od simbola bivše vlade koja je pronevjerila novac iz državnog budžeta. Sada je na vrhu ove građevine postavljen sat koji broji koliko se pronevjerenog novca vraća u državnu kasu. To je jedna od mjera nove državne vlade.
Skoplje - izmišljanje makedonske istorije
Skok na glavu u Vardar

Ako skočite na glavu u Vardar kao ove dvije dame, sigurno ćete razbiti nos – rijeka je jednostavno previše plitka. Na svu sreću, one su od bronze. “Dvije plivačice” uranjaju u rijeku Vardar koja se preko Grčke – tamo se ista rijeka zove Axios – ulijeva u Egejsko more. Kada bi i susjedne zemlje imale malo više sportskog duha i bile opuštenije jedna prema drugoj…

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Sarajevo: Besplatno klizanje za najmlađe na festivalu “Zimska čarolija na Skenderiji”.

07.02.2025

Kako je vrijedan mrav dobio otkaz?

11.01.2025

TZKS: Bilježimo nove statističke rekorde i nastavljamo u pravcu rasta i razvoja turizam

03.12.2024

OBAVIJEST ZA RADNIKE I SINDIKATE O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI

03.12.2024

Istraživanje: Rodno osjetljive porodične politike na radnom mjestu

03.11.2024

Poziv za glasanje u okviru Inovacijskog izazova “Hrana bez otpada”

18.09.2024
Najnoviji članci

Zlato, nekretnine ili zemlja – Šta je najsigurnija investicija tokom krize?

04.04.2026

Vareš: Zahtjev aktivista za transparentnošću tretiraju kao pokušaj privredne špijunaže – aktivisti najavljuju tužbu

04.04.2026

Više od 100 stručnjaka uputilo pismo: Trumpov potez mogao bi biti ratni zločin

04.04.2026

Creative Volunteers

04.04.2026
Ne propustite
Članci i publikacije

VIŠE OD FUDBALA: Zmajevi bacili Italiju na koljena, Novak Đoković u Zenici održao lekciju iz čovječnosti!

31.03.2026

Cover photo: ai ilustration ZENICA – Noć koja će se decenijama prepričavati zlatnim slovima je…

Zajedno smo glasniji: Zašto je vaša uloga u Mreži ključna?

23.03.2026

Hayd u Park 24 epizoda HUP15 – NOVA SEZONA

09.03.2026

Srednjoškolci iz BiH osvojili zlato na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi First Lego League

02.03.2026

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    Please prove you are human by selecting the cup.

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    Podržite naš rad, naš račun je 1541802011289109
    © 2026 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.