Premda je bio fizičar i matematičar, a ne izumitelj, Einsteinove teorije su inspirisale i pomogle mnogima bez čijih izuma danas ne bismo mogli zamisliti svoj život. Naizgled jednostavna otkrića su temeljena na složenim teorijama najvećeg naučnika dvadesetog stoljeća.
Dugujemo mu i zbog izuma televizije
Einsteinova kvantna teorija svjetlosti predlaže da se svjetlo sastoji od roja čestica, fotona kojima je masa mirovanja nula, a šire se brzinom svjetlosti. Teorija je, također, pojasnila što se događa s elektronima nekih metala kad ih pogodi munja i to se naziva fotoelektrični efekat. Teorija je kasnije dovela do izuma televizije i drugih savremenih ekrana poput pametnih telefona, računara i slično.
Koje je boje nebo
Ne biste vjerovali, ali dok Albert Einstein nije stavio tačku na i, naučnici su se doista pitali koje boje je nebo. Zahvaljujući njemu, svi se slažu da je – plavo.
Postavio je temelj za izume GPS-a i lasera
Autonomna vozila danas ne bi mogla voziti da Albert Einstein nije iznio dvije poznate teorije. Njegova najpoznatija, opća teorija relativnosti iz 1915. godine, pomogla je izumu mnogih tehnologija, među kojim je i GPS (Global Positioning System) bez kojih se takva vozila ne bi znala kretati. Sateliti koji šalju podatke na GPS uređaje u obzir moraju uzeti utjecaj gravitacije i brzinu kojom se vozilo kreće. Bez Einsteinove teorije to ne bi bilo poznato i sateliti bi svakih pet dana griješili za osam kilometara, a takav GPS nikome ne bi pomogao.
U drugoj, kvantnoj teoriji specifične topline, opisao je kako napraviti laser (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation) koji takvim automobilima pomaže da ‘vide’ cestu i prepreke.
Nije bio sretan kad je vidio za šta se upotrijebila nuklearna energija
Svakako najpoznatija jednadžba koju znaju i ptičice na granama jeste E=mc2 , a objašnjava vezu između energije i mase. Pomoću njegovog zaključka, znamo kako se mala količina mase može pretvoriti u velike količine energije, a na toj pretpostavci počiva i nauka o nuklearnoj energiji.
Einstein je sudjelovao u projektu Manhattan, američkom istraživanju koje je dovelo do stvaranja atomskih bombi bačenih na Japan 1945. Nakon napada se povukao iz projekta i počeo zagovarati protiv takvog oružja.
Pomogao nam je da shvatimo što su molekule i atomi
Brownovo gibanje je nasumično gibanje čestica koje su mnogo veće nego atomi i obične molekule, ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom fluidu, kao npr. gibanje čestica dima u zraku ili peludnih čestica u vodi. Ovo Einsteinovo otkriće je pomoglo da shvatimo da postoje atomi i molekule.
Jednom je o nauci rekao ‘da je sva naša nauka , u odnosu na stvarni svijet, primitivna i djetinjasta – a ipak je to najdragocjenija stvar koju imamo’.
Izumio je hladnjak kojem za rad nije bila potrebna struja
Einsteinov hladnjak je koristio amonijak, vodu i butan te nije zahtijevao puno energije za rad. No, njegov izum nije našao široku primjenu jer je u to vrijeme, 30-ih godina prošlog stoljeća, freon je zamijenio dotadašnje plinove i više nije bilo potrebe za ovom tehnologijom.
Njegova nam je teorija pomogla da shvatimo kako ne doživljavamo svi vrijeme jednako
Posebna teorija relativnosti je jedno od njegovih najpoznatijih djela, izdano 1905. podine. Einstein u njemu objašnjava da su vrijeme i pokret relativni i da ovise o promatraču pod uslovom da brzina svjetlosti i prirodni zakoni ostanu nepromijenjeni.
‘Dok čovjek sjedi s lijepom djevojkom jedan sat se čini kao minuta, ali ako sjedne na vruću peć minuta se čini dužom od sata – to je relativnost’, pojasnio je jednom prilikom.
tportal.hr/Poslovni svijet