Close Menu
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Facebook X (Twitter) Instagram
U TRENDU
  • JAVNI POZIV za izbor konsultanta/ice za Pripremu Policy brief-a sa preporukama, pozitivnim primjerima i mogućim modelima zajedničkog djelovanja vladinog i civilnog sektora u predpristupnom procesu BiH Evropskoj Uniji
  • Otvoren je poziv za Ideathon: Zaokret ka zdravlju
  • Against Forgetting – For peace and solidarity in Europe
  • POZIV NA DVODNEVNU OBUKU ZA ORGANIZATORE U ZAJEDNICI – ‘ Uloga Mjesne zajednice u razvoju zajednice’
  • Predstavljamo 11. izdanje eNovina: Važnost građanskog obrazovanja u fokusu!
  • Izložba Pejzaži iz fundusa Galerije kraljice Katarine
  • Kako izvještavati o problematici ratnog silovanja? Strategije za pomoć pri iscjeljenju trauma i osnaživanju preživjelih
  • OPEN CALL FOR PROJECTS MakeCoProDox Forum 2025
Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Članci i publikacije

Gdje je danas žena koja je napravila najveći jugoslovenski brend Sebastian

30.01.2023Nema komentara
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Možda negde u kući i vi imate neko staro Sebastian limeno burence kao nostalgičan podjsetnik na djetinjstvo.

Portal dizajn.hr objavio je intervju sa ženom koja je osmislila i realizovala legendarni koncept Sebastian – Ljubom Gamulin. Sjećate se njihove galerije u Beogradu gde su se kupovali suveniri, ali i stvari za kuću, torbe, majice, mape…i čuvene limene kutije? Uz saglasnost autorke teksta Sanje Rotter objavljujemo dio intervjua.

Od druge polovine sedamdesetih do devedesetih godina i početka rata, u specifičnim okolnostima Coca-Cola socijalizma u Jugoslaviji, razvio se i ugasio jugoslovenski brend proizvoda široke potrošnje, koji su se razlikovali od svega ostalog dotad dostupnog na tržištu. Jedinstvena, sistemska estetika žarkih boja, čistih i jednostavnih formi, kao i eksplicitni brending, učinili su Sebastian proizvode predmetima želja za koje se u redu čekalo ispred galerije u centru Beograda, kakvu bismo danas nazvali concept store.

Sebastian je bio jugoslovenski concept store, dok taj izraz još nije ni postojao.

Gdje je danas žena koja je napravila najveći jugoslovenski b

Limene kutije, stakleno posuđe, bilježnice, mape, torbe raznih vrsta, ruksaci, pepeljare, olovke, majice, ćebad, police od žice… teško je uopšte obuhvatiti cijeli spektar Sebastian asortimana koji je kroz godine proizveden. Proizvodnja je obuhvatala gotovo sve materijale, cijelu bivšu Jugoslaviju i prozvođače svih skala: od najvećih industrija do malih obrtnika. Ime Sebastian ostalo je u kolektivnom sjećanju generacija ljudi s ovih prostora, posebno u Beogradu i Dubrovniku, gde su bile locirane njegove najvažnije galerije. Raspad Jugoslavije i početak rata, bili su glavni uzrok gašenja Sebastiana: period razaranja, propadanja i neprijateljstva bio je jednostavno neizbežan i toliko sveprisutan.

Gdje je danas žena koja je napravila najveći jugoslovenski b

Iza ciele ideje i realizacije ovog projekta – galerije i serijske proizvodnje dizajnerskih predmeta pod brendom Sebastian, stoji jedna osoba – progresivni mastermind i vizionarka: Ljuba Gamulin. Danas 81-godišnja penzionerka, bila je art direktorka i producentkinja Sebastiana.

Poslije životnih avantura po svietu: Parizu, Londonu, Njujorku, Beogradu, Meksiku, Izraelu, Africi i gde sve ne, Ljuba je napravila pun krug i našla mir tamo odakle je sve počelo – na moru, na jugu Hrvatske – u dalmatinskom zavičaju.

U intervjuu koji je dala, objasnila je koliki je uspjeh ostvario brend Sebastian.

“Instant uspjeh koji smo ostvarili, je bio apsolutno zapanjujuć. Kad smo podigli zavesu, ostali smo potpuno zatečeni gomilom koja je navalila, da smo isprepadani morali zatvoriti vrata i puštati po desetak kupaca. U velikoj reportaži o Beogradu, nemački dnevni list Süddeutsche Zeitung opisao je red koji se protezao niz ulicu: izgledalo je kao da u velikom redu ljudi čekaju neki retki prehrambeni artikl, možda neku jeftinu kafu, a ne proizvode… i tu je išao opis naše ponude. Slabo se sećam i žao mi je da sam taj članak izgubila jer su upravo to bile prve rečenice uvoda u našu beogradsku priču. Bili smo ponosni. Beogradska prodavnica postala je stvarno big deal – ljudi su dolazili izdaleka s čitavim listama za svoje prijatelje, subotom su stizali svi iz obližnjih gradova ali i ostalih gradova Jugoslavije – mi smo bili mesto za kupovinu“, kaže Gamulin.

Gdje je danas žena koja je napravila najveći jugoslovenski b

Kako je objasnila, njoj i ekipi iz Sebastiana nije bilo potrebno da samo zarađuju, već su mogli da promovišu koncepte i projekte koje su smatrali važnim za društvo. Pa ipak, uprkos ogromnom uspjehu, potpuna posvećenost ideji i poslu Ljubi je donijela i neka nova promišljanja.

“Do početka rata, Sebastian je toliko narastao da je postao za mene noćna mora i tih poslednjih godina, sve je bilo ispunjeno kompromisima. Bilo je sve više zadataka i moranja, ja sam pala u drugi plan. Postala sam važan kotač jednog mehanizma ali ipak ugrađena u njega. Svi su se veselili da me vide, ali prvo pitanje je uvek bilo: ‘Šta ima novo u Sebastianu?’, a nikad: ‘Kako si ti, o čemu razmišljaš?’

“Stvaranje novog organizma, zapošljavanje saradnika, stalnih i honorarnih, posećivanje brojnih fabrika širom Jugoslavije, upoznavanje njihovih ekipa, od direkcije i tehničke pripreme do samog radnika na traci, sve je to u prvim godinama bilo uzbudljivo i podsticajno, uspjeh nas je stalno gonio na više, brže, bolje. Ne moram naglašavati da je to u potpunosti izbrisalo moj privatni život, u njega se uvukao posao kroz stalnu prisutnost nekoga od saradnika, zajedničke večere, druženja nakon posla u nekim zabačenim sredinama (recimo Vranje ili Prokuplje), neprestane priče o iskustvima i novim projektima i mogućnostima, sve je to bilo plodonosno i kreativno, ali kao što sam na kraju počela shvatati, život je više od toga. A to nešto sam u potpunosti propuštala“, priča ona.

Kada se razboljela i posle velike operacije koju je imala, shvatila je da je to prilika da ode.

Gdje je danas žena koja je napravila najveći jugoslovenski b

“Možda koji mesec nakon mog odlaska, izbio je rat i time je ova naša priča, Sebastian, privedena kraju. To je zapravo bio konkretni razlog, do urušavanja nije došlo. Zgrada u kojoj se nalazila beogradska galerija je srušena radi izgradnje nove, što je zapravo bila olakšavajuća okolnost kod imovinsko-pravnih pitanja. Rat me ostavio na cedilu u svakom smislu; bez plate, bez zdravstvenog i penzionog, sa sasvim malo gotovine“, otkriva u intervjuu Ljuba Gamulin.

Zato odlazi u Zagreb „trbuhom za kruhom“ i tamo dobija posao u jednoj firmi u stečaju. Poslije toga je radila u još nekoliko kombinacija, kako kaže, zatim je na red došao projekat jedne galerije, koja je “uz sadnju maslina bila najbolje što je u životu napravila“.

“Par godina pre zatvaranja Barkomanije, prodala sam mali 30-kvadratni stan u Dubrovniku (koji je sve što sam od Atlasa dobila za podizanje na noge čitavog jednog sistema i dvadeset godina uspešnog rada). S tim malim kapitalom odmah nakon rata kupila sam poljoprivredno zemljište u Istri i posadila 170 maslina. Napravila sam taj veliki korak i zauvek otišla iz grada. Iznajmila sam kamenu kućicu usred istarskog malog sela, u potpunoj tišini, i tu provela nekih 15 godina. Ali nikada nisam zamišljala da tu i završim: moja domovina je jug – neudobna, kamenita, strma ali bliska i meni jako potrebna. Masline sam posadila kao investiciju u kojoj je potrebno najmanje angažmana, što na kraju i nije baš tako ispalo, ali sigurno je to najmanje zahtevna kultura. Prinosi od ulja mi pomažu da održim kakav-takav standard života: da iznajmljujem stan, imam automobil i po potrebi kupujem knjige“, priča Gamulin.

Kaže i da su samoća i brisanje „iz registra javnih osoba“ kao flaster na rani, melem za dušu.

“Živim sama i samostalno, a ljude susrećem i pozdravljam u Stonu, koji put sednemo uz kafu. Prijatelji iz daleka se zaustave u prolazu magistralom, provedemo nekoliko sati zajedno, leti češće, zimi ređe. To mi sve manje treba, imam neka nova interesovanja i želim u tom svom svetu provesti što više vremena. Mogu reći da mi je Internet jako značajan, tako pronalazim sve bolje izvore informacija, imam mogućnost slušanja online predavanja najvećih svetskih ekonomista, političkih analitičara, umetnika i naučnika. Fokusirana sam na globalne teme, o tome mogu satima pričati ali nemam sagovornika“, kaže ova inspirativna, kreativna, jaka žena.

akta.ba

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Predstavljamo 11. izdanje eNovina: Važnost građanskog obrazovanja u fokusu!

13.05.2025

Odbijeno rješenje za Studiju uticaja na životnu sredinu za mHE Bjelava: „Kruna višegodišnje borbe, dokazi na strani građana!“

13.05.2025

Novi Zakon o radu u FBiH: Reforme koje bi mogle skupo koštati privredu?

13.05.2025

Novi korak ka zaštiti – Doboj proglasio Ozren zaštićenim područjem prirode

13.05.2025

Beskompromisna potraga za istinom

12.05.2025

Lice kao medicinski dosije – Kako vještačka inteligencija pomaže ljekarima u procjeni starenja?

12.05.2025
Najnoviji članci

JAVNI POZIV za izbor konsultanta/ice za Pripremu Policy brief-a sa preporukama, pozitivnim primjerima i mogućim modelima zajedničkog djelovanja vladinog i civilnog sektora u predpristupnom procesu BiH Evropskoj Uniji

13.05.2025

Otvoren je poziv za Ideathon: Zaokret ka zdravlju

13.05.2025

Against Forgetting – For peace and solidarity in Europe

13.05.2025

POZIV NA DVODNEVNU OBUKU ZA ORGANIZATORE U ZAJEDNICI – ‘ Uloga Mjesne zajednice u razvoju zajednice’

13.05.2025
Ne propustite
Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira

Pozivnica: online akademija „Rodna ravnopravnost u procesu EU integracija

13.05.2025

Helsinški parlament građana (HPG) iz Banjaluke organizuje šestu po redu online edukaciju pod nazivom „Rodna…

DEVETI MAJ: DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DAN EVROPE

09.05.2025

SOCIOLOG PAŠIĆ OTKRIVA: POLITIČARI U BiH NE UPOTREBLJAVAJU POJAM STANOVNIŠTVO VEĆ  NAROD JER JE POGODAN ZA MANIPULACIJU

08.05.2025

PAMTIMO ZLOČINE U BRČANSKOM ZANATSKOM CENTRU

07.05.2025

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    Please prove you are human by selecting the star.

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    Podržite naš rad, naš račun je 1541802011289109
    © 2025 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.