Ramić ističe da svi akteri na tržištu rada moraju poznavati i poštovati zakon.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike nastavilo je s reformskim procesima i u 2025. godini, objavivši radnu verziju novog Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine.
Objavom radnog teksta 3. februara 2025. godine na svojoj zvaničnoj web stranici, Ministarstvo je pozvalo sve zainteresirane strane da učestvuju u javnoj raspravi – što je, prema navodima Ministarstva, izazvalo snažan interes javnosti i rezultiralo velikim brojem komentara i sugestija.
Zbog navedenog interesa i značaja samog zakonskog prijedloga, poslali smo upit Ministarstvu, tražeći odgovore na tri ključna pitanja:
- Kakve su dosadašnje reakcije javnosti na objavljeni tekst Zakona?
- Koji su najčešći komentari, prijedlozi ili primjedbe pristigli tokom javne rasprave?
- Da li Ministarstvo planira izmjene ili dopune određenih članova Zakona na osnovu pristiglih sugestija?
Međutim, konkretne odgovore na ova pitanja nismo dobili.
Iz Ministarstva su kratko naveli da će, nakon što završe analizu pristiglih komentara, prijedloga i sugestija, iste uzeti u razmatranje, te da će one – ukoliko se ocijene svrsishodnim – biti eventualno inkorporirane u konačni tekst Zakona o radu.
“Nakon proteka utvrđenog roka za dostavljanje istih, zaprimljen je veliki broj komentara, prijedloga i sugestija, što ukazuje na pozitivne reakcije javnosti na datu mogućnost, posebno imajući u vidu jednaku zainteresovanost pravnih i fizičkih lica. S tim u vezi, ovo Ministarstvo će, kao i brojne prethodno zaprimljene inicijative, uzeti u razmatranje pristigle komentare, prijedloge i sugestije, koje će nakon detaljne analize koja je u toku i utvrđivanja svrsishodnosti istih, eventualno inkorporirati u Radni tekst Zakona o radu”, kazali su u izjavi za Akta.ba.
“Ovo nije zakon koji prepoznaje realnost privrede”
Adela Ramić, master menadžmenta i konsultantica za biznis i finansije, uputila je detaljan komentar na radnu verziju Zakona, upozoravajući da brojne odredbe u trenutnoj formi mogu nanijeti štetu poslovnoj zajednici.
“Prednacrt Zakona o radu uvodi niz odredbi koje dugoročno mogu imati štetne posljedice za poslovno okruženje. Iako je modernizacija radnog zakonodavstva nužna, zabrinjava što mnoge predložene izmjene jednostrano prebacuju teret i troškove na poslodavce, ostavljajući radnike bez stvarne odgovornosti”, ističe Ramić za Akta.ba.
Posebno naglašava izostanak sankcija za radnike koji pristaju na rad “na crno”, što, prema njenim riječima, narušava osnovnu pravnu jednakost.
“Pravično zakonodavstvo mora jednako tretirati sve učesnike u neprijavljenom radu, ne oslobađajući odgovornosti niti radnike niti poslodavce”, mišljenja je.
“Mit o zaštićenom radniku” i zanemarene obaveze radnika
Ramić kritikuje sve prisutniji narativ koji radnika prikazuje kao isključivu žrtvu.
“Ovakav populistički pristup pasivizira radnike. Imamo slučajeve gdje radnik ne zna gdje mu je ugovor o radu, ne provjerava doprinose, ne razumije platnu listu i ne shvata da firma postoji zbog stvaranja profita, a ne samo radi zapošljavanja. Nije normalno da radnik pronevjeri sredstva, a da ga sindikat i sudovi automatski štite bez analize činjenica”, kaže ona.
Ramić ističe da svi akteri na tržištu rada moraju poznavati i poštovati zakon. Ne postoji pravo na neznanje u digitalnom dobu, kada su svi propisi dostupni na klik.
“Kontroverzne i neodržive odredbe”
Jedna od najspornijih odredbi, prema Ramić, jeste obaveza poslodavaca da plaćaju sat vremena sedmično za “duhovne potrebe” radnika. Ova mjera, kako navodi, ima višestruke negativne efekte:
- Povećava troškove, posebno za male firme;
- Otvara prostor za diskriminaciju po osnovu spola i vjere;
- Narušava sekularni karakter države.
“Pitanje sekularnosti radnog mjesta mora biti rješeno dosljedno ustavnim principima. Ako se uvede posebna pauza za vjerske potrebe, ona mora biti vremenski ograničena (npr. do 40 minuta) i ne smije se uračunavati u radno vrijeme”, mišljenja je Ramić.
Prilagođavanje mikro-biznisima – neophodne tehničke korekcije
Ramić također predlaže promjene koje bi olakšale rad mikro-preduzećima:
- Obrti i d.o.o. sa jednim zaposlenim ne bi trebali imati obavezu vođenja evidencije radnog vremena;
- Personalni dosjei vlasnika ne bi trebali biti obavezni;
- Digitalni formati evidencija trebaju biti priznati kao validni;
- Radnicima treba osigurati jednostavan pristup sopstvenim dosjeima, bez birokratskih prepreka.
Minimalna plaća – transparentnost i inkluzivnost procesa
Poseban fokus Ramić stavlja na potrebu transparentnijeg i predvidljivijeg određivanja minimalne plate, predlažući:
- Uključivanje malih biznisa u konsultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem;
- Uvođenje koncepta “minimalne stanice”, po uzoru na EU;
- Obavezne javne konsultacije u trajanju od 30 dana;
- Donošenje odluke o minimalnoj plati najkasnije do 30. septembra za narednu godinu.
“Ovo bi omogućilo i radnicima veću sigurnost, a poslodavcima realno planiranje”, zaključuje Ramić.
Prednacrt Zakona o radu FBiH pokazuje inicijativu za reformom, ali bez ozbiljne revizije ključnih odredbi, rizikuje smanjenje zaposlenosti, rast sive ekonomije i pad investicija.
“Zakon mora biti fer, funkcionalan i održiv. Mora uzeti u obzir realnost mikro-preduzeća, osnažiti odgovornost radnika i izbjeći politički populizam. U suprotnom, rizikujemo da urušimo i ono što trenutno funkcioniše”, poručuje Adela Ramić.