Povodom desete godine neimplementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački apelanti pred ovim sudom zbog ustavne diskriminacije u izbornom procesu, upućuju:
Otvoreno pismo: DOKLE?
Ustav BiH je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, nametnut 1995. godine. Od tada do danas okončano je i pravomoćno presuđeno pet postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Baralija), a u toku je još jedan postupak (Pudarić) prema kojim je utvrđena diskriminacija i kršenje osnovnih ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je, podsjećamo, dio Ustava BiH. Nama, kao pojedincima, je onemogućeno pasivno biračko pravo zbog naše nacionalne (ne)pripadnosti, ili nacionalne pripadnosti s obzirom na mjesto prebivališta. Nas pet je pokrenulo postupke u lično ime, a samim tim i u ime svih onih građana i građanki kojima su ograničena osnovna prava i slobode, a kojih je više od 400.000 na cijelom teritoriju Bosne I Hercegovine. I nakon deset godina od prve presude – ništa se nije desilo. Još uvijek u Ustavu postoje Ostali koji ne mogu da budu birani za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamenta, jednako kao ni Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, niti Srbi u Federaciji za srpskog člana. Glasati mogu samo u okviru etničnog određenja “svog” entiteta. Država Bosna i Hercegovina nije otklonila diskriminaciju i implementirala presude, jer je očito da ne postoji politička volja vladajućih stranaka da se to uradi.
Implementaciju navedenih presuda, želimo naglasiti, ne predstavlja promjena prebivališta ili opredjeljenje u skladu sa nakaradnim etničkim principom na kojem počiva naš Ustav. Vođenje procesa izmjene Ustava nikada nije stvarno otpočelo tamo gdje pripada – u Parlamentu BiH. Podržavanje zablude kako Bosna i Hercegovina može pristupiti Evropskoj uniji sa netaknutim odrebama Ustava kojima se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama služi da se obaveza države da implementira presude potisne još dublje i što dalje u neku nedefinisanu budućnost. Odgađanje implementacije i politiziranje ustavne diskriminacije vezivanjem za rješavanje različitih drugih partikularnih , suštinski efemernih dnevno-politikantskih “pitanja”, uz neprekidne i neskrivene prijetnje blokadama u odlučivanju i konfliktima je postalo jedini način na koji se o promjenama Ustava razgovara u BiH. Za to vrijeme prolaze ciklusi izbora u kojima građani i građanke BiH nemaju osnovna prava. Nasuprot preporukama EU, rezolucijama Vijeća Evrope, mišljenjima Venecijanske komisije, primatu Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropskom sudu za ljudska prava, postojeći bh. sistem već deset godina uspješno služi za izazivanje i produbljavanje nepovjerenja među narodima, sprečavajući ovu zemlju da bude demokratska. Za rezultat imamo držanje društva kao taoca, u stanju kolektivne međusobne netrpeljivosti. U situaciji u kojoj nema organizovane snage koja bi povela i iznijela borbu za implementaciju ovih odluka. U stvarnosti se ništa ne dešava, uz napomenu da vladajuće političke oligarhije zapravo koče implementaciju a da deklarativno nijedna stranka nije protiv toga ali nijedna nije ni poduzela bilo kakve korake u cilju implementacije.
Pitanje ustavne diskriminacije je evo sada već pitanje kojim se već čitavu deceniju manipuliše. U državi u kojoj želimo biti punopravni građani i građanke, jednoglasni smo oko stava da je država obavezna da implementuje presude i obezbijedi jednaka prava svim građanima i građankama odmah.
Zahtijevamo:
- Da se pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminacija diskriminacije u izbornom procesu, razgraniči od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme;
- Da se implementacija presuda vodi u pravnom postupku, onako kako je predviđeno članom X Ustava umjesto da se pretvara u politički proces;
- Da se u propisanoj proceduri izmjeni Ustav BiH, usvajanjem amnadmana kojim bi se, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, uredio izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tako da svi građani i građanke Bosne i Hercegovine uživaju puno aktivno i pasivno biračko pravo na teritoriji cijele BIH bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg naroda ili ne i nezavisno od svog mjesta prebivališta.
Podsjećamo da vrijeme ne radi u korist inicijative stvaranja jedinstvene, građanske Bosne i Hercegovine, koja bi svojim građanima i građankama najbolje odgovarala. Presude ne smiju obilježavati nove godišnjice neimplementacije kao dokaz i podsjetnik nejednakosti građana i građanki BiH.
Potpisnici/e Otvorenog pisma
Azra Zornić
Jakob Finci
Svetozar Pudarić
Ilijaz Pilav
Inicijativa Građanke za ustavne promjene
U Sarajevu, 19.12.2019.godine
Otvoreno pismo je dostavljeno:
Predsjedništvo BiH
Vijeće ministara BiH
Dom naroda Parlamenta BiH
Ured visokog predstavnika u BiH
Vijeće Evrope
OSCE
Evropska unija
Delegacija Evropske unije u BiH
Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi
Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija)
Human Rights Watch
Evropski sud za ljudska prava