“Mreža mira” organizacija godine u BiH po izboru BHMagazina

Kako se bliži kraj još jedne godine, BHMagazin već tradicionalno bira osobu, instituciju ili organizaciju a koja je u protekloj godini učinila mnogo u raznim aspektima društvenog, humanitarnog i sportskog djelovanja.

Ovaj put smo, bez sumnje vjerujemo, odabrali Koaliciju organizacija civilnog društva pod nazivom “Mreža mira” za  najvrijedniju i najbolju organizaciju u BiH, a kada je u pitanju cjelokupan i to volonterski rad na polju civilnog društva.

Mreža za izgradnju mira je uspostavljena 10. februara/veljače 2010. godine i danas je vodeća koalicija organizacija civilnog društva koja 96 članica iz cijele Bosne i Hercegovine.

Formiranje Mreže predstavljalo je početak stvaranja platforme za zajedničko, koordinisano djelovanje niza nevladinih organizacija, lokalne uprave i samouprave, poslovnog sektora, medija i državnih institucija, a proisteklo je iz potrebe za zajedničkim djelovanjem u cilju podizanja kvaliteta društvenog i ekonomskog života u BiH, kao i ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog društva da se nosi s naslijeđem naše nedavne historije, s različitostima, te latentnim ili otvorenim sukobima na konstruktivan i nenasilan način.

Polja djelovanja Mreže za izgradnju mira su:

• obrazovanje,
• sigurnost,
• regionalni razvoj,
• zaštita i promocija ljudskih i manjinskih prava,
• suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda,
• rodna ravnopravnost,
• kultura javnog dijaloga i demokracije,
• jačanje kapaciteta civilnog društva za izgradnju istinskog mira,
• vraćanje povjerenja među BiH narodima,
• konstruktivnije djelovanje na vladajuće političke strukture u BiH, i
• unapređenje suživota u BiH.

– Iskoristili smo priliku i razgovarali sa gospodinom Goranom Bubalom, koordinatorom Mreže mira i koji nam je  kazao malo više o radu i koncepciji ove civilne organizacije.
Početak dvadeset i prvog vijeka nosi ozbiljne prijetnje miru na mnogim područjima i regionima, posebno u BiH i regionu koja se još uvijek oporavlja od ratnih sukoba. Još uvijek smo svjedoci nasilnih sukoba, iako ne i prijetnje direktnim ratom. Razoružanje je i dalje ključna potreba. Kršenja ljudskih prava i društveno i kulturno nasilje prijete ljudima širom svijeta. Prava i dobrobit žena, djece i porodica su stalno u opasnosti. Ekstremno siromaštvo, nepravedno društvo, globalno zdravlje i ekološke prijetnje, sve to ostaje prepreke izgradnji mira.

U današnjem svijetu kada sveprisutno nasilje ugrožava život sviju nas, svi se suočavamo sa jasnim izborom: status quo koji dovodi do eskalacije nasilja ili put saradnje za izgradnjom mira i boljeg društva.

Jedan put je da možemo prihvatiti status quo. Možemo biti pasivni svjedoci tih nasilnih prijetnji miru. Možemo stajati i dopustiti zlostavljanje u prilog nasilja. Ovaj put vodi prema novoj spirali eskalacije nasilja, nesigurnosti, polarizacije i ekstremizma.

Tu je još jedan put: možemo sarađivati ​​za mir. Kao mirotvorci i mirotvorke, možemo govoriti i zajednički raditi na izgradnji mira u našim društvima i lokalnim zajednicama.

Mir je za nas uvijek bio “više” od odsutnosti rata ili nasilja. Promicati ljudsko dostojanstvo i blagostanje u harmoniji sa zemljom je srce pozitivne vizije Mreže za izgradnju mira, multinacionalne vizije izražene u smislu zajedničkih vrijednosti, a ne doktrina.

Mreža za izgradnju mira prepoznaje da izgradnja zajedničkog pozitivnog mira također mora uključivati ​​rješavanje zajedničkih prijetnji koje nosi rat, ekstremno siromaštvo i nejednakost, nedovoljna ekonomski napredak, zloupotrebe ljudskog dostojanstva uključujući negiranja temeljnih prava i uništavanje prirode.

Od posebnog interesa je činjenica da se danas nacija i religija zloupotrebljuju u u prilog novih podjela – ekstremisti ih koriste za poticanje nerazumijevanja, beskrupulozni političari manipulišu razlikama za svoje ciljeve, traže da iskoriste žrtvama rata, siromaštva, kršenja ljudskih prava zlostavljanja, te senzacionalistički mediji propagiraju negativne vrijednosti.

Raste neprijateljstvo protiv “drugih”, ciljajući one najranjivije. Oni su izbjeglice i raseljena lica. Oni su etničke i vjerske manjine.

Današnji tsunami neprijateljstva je suprotan kulturi mira, što vidimo je kultura mržnje. Rastuće neprijateljstvo zaklanja i iskrivljuje naše procjene šta je ispravno i šta je loše. I to se događa na svim nivoima ljudskog života, uključujući nivo osjećaja, koji su istovremeno umrtvljeni, ogrubjeli i potaknuti vatrom nerazumijevanja. Na kraju, rastuće neprijateljstvo potiče prihvatanje barbarizma i nasilja, opravdavajućo, rekavši da su “u pravu”, sveteći se za ono što je počinjeno protiv moje nacije u prethodnim ratovima.

“Prihvatanje drugog i drugačijeg” je lijek protiv rastuće plime društvenog neprijateljstva. Dobrodošlica drugom – kao zajednički element pozitivnog mira – je “svjetlo” u kojem možemo vidjeti rastuću plimu neprijateljstva za ono što je: neprihvatanje, slijepa autodestrukcija, stav da samo naša nacija i religija zna šta je mir.

Svi mi trebamo imati i promovirati pozitivnu viziju mira koji uključuje razumijevanje ljudskog dostojanstva, individualne i društvene odgovornosti, obaveza biti u skladu sa potrebama i željama drugih, kao i čitavog svijeta, do ispunjenja potreba svih ljudi.

Predanost zajedničkoj pozitivnoj viziji i predanost borbi protiv glavnih prijetnji miru koje donose naše različite nacionalne i vjerske zajednice je osnova našeg djelovanja.

Mi zato biramo drugi put koji vodi ka izgradnji bolje budućnosti za sviju nas: mi biramo put mira i nenasilja.

– Po čemu je prepoznatljiva “Mreža mira”
– Mreža za izgradnju mira već šest dodjeljuje novinarsku nagradu Srđan Aleksić, najznačajniju nagradu za novinare/ke posvećenu uspomeni heroja izgradnje mira. Također zadnje četiri godine dodjeljuje i Mirovnu nagradu za osobu lokalno i nacionalno prepoznatu na području izgradnje mira, te od ove godine i nagradu za školu u izgradnji mira.

Mreža za izgradnju mira je prepoznata u javnosti i po obilježavanju bitnih datuma, kao što su Međunarodni dani mira i ljudskih prava, Dan borbe protiv fašizma, Dan žena i drugi. U okviru zadnjeg Dana ljudskih prava su organizirane 140 aktivnosti u preko 50 gradova i mjesta širom BiH, sa centralnim događajem u Sarajevu koji je u Parlamentu BiH okupio preko 500 osoba.

Poznati smo po podršci širem civilnom društvu kroz objavu Direktorija donatora, gdje će 11-to izdanje biti objavljeno početkom januara. Također smo objavili preko 40 izdanja Mirovnih novosti, te više drugih publikacija.

– Na koji način ste u interakciji sa društvom ?
Putem web stranice, Facebook i Twitter profila, te mailing liste Mreža proslijeđuje relevantne informacije (pozivi za projekte, seminari, konferencije, oglasi za posao, publikacije, aktivnosti i druge inicijative) ne samo organizacijama članicama, nego cjelokupnom civilnom društvu u BiH i regionu. Podržavamo druge organizacije u pripremama projekata, namicanju sredstava i predstavljamo organizacije prema donatorima i vlastima.

Mreža za izgradnju mira je dobitnica nagrade “Sloboda” Međunarodnog centra za mir, te je bila druga na takmičenju World Vision International za 2014 za Peacebuilding Prize.

Mreža je potpuno volontersko tijelo, gdje imamo Upravni odbor od pet osoba, Sekretarijat je u Banja Luci, a koordinator Mreže je u Sarajevu.