U sljedećih par koraka objasnit ćemo Vam kako do posla u Austriji, tj. kako do CBC( Crveno-bijelo-crvene Karte) ili na njemačkom RWR Karte (Rot-Weis-Rot) Karte (važi za godina dana i za samo jednog poslodavca) Svake godine Austrijska ambasada izda listu tražnih zanimanja za tu godinu – ovogodišnja lista zanimanje(2018) – POGLEDAJ OVDJE ; Ako ste pronašli svoje zanimanje na listi to Vam znači da Vam poslodavac samo treba dati kolektivni ugovor, Radnu dozvolu dobijate automatski i sljedeći korak je da znate jezik najmanje A1 i da se prijavite za stan i predate za Vizu! Ako niste pronašli svoje zvanje na listi prelazite…
Autor: Mirjana Ribić
U jeku društvenih rasprava na temu “Kuda ide naša omladina”, zbog sve nerazumljivijih modnih, muzičkih i drugih novotarija koje su nosile sedamdesete, jedan je čovjek otvoreno stao na stranu mladih. Meša Selimović, jedan od najvećih bosanskih književnika, 1972. u intervjuu za magazin Start opširno je pričao o tadašnjim društvenim promjenama. Meša Selimović, jedan od najvećih bosanskih književnika, 1972. u intervjuu za magazin Start opširno je pričao o tadašnjim društvenim promjenama. Cijeli intervju može se pročitati na blogu Yugopapir, a mi vam u nastavku prenosimo jedan dio. Ja sam vrlo zabrinut za mlade ljude. I to iz mnogih razloga. Prvo, mi stariji…
Vedrana Rudan ne pripada nikome. Možete ju probati staviti u neku ladicu, ali tamo sigurno neće ostati dugo. Probali su je, tijekom godina, strpati pod razne etikete, ali nekako nije odgovaralo. Jedna je od najglasnijih feministkinja u zemlji u kojoj se feministkinje od nje ograđuju, uspješna književnica koja ne pripada nijednom književnom klanu, provokativna kolumnistica bez mainstream medija. Njezine su poruke zato uvijek jasne i uvijek se dobro čuju. Krajem prošle godine objavila je svoju 11. knjigu, “Život bez krpelja”, a tim smo povodom razgovarali o stanju i životu u Hrvatskoj, nasilju, ženama, političarima. Izašla je nova knjiga vaših kolumni koje…
Međunarodna konferencija “Prvi svjetski rat i Bosna i Hercegovina: Neispričane priče” bila je prilika da se ispita odnos naše javnosti prema spomenicima i kulturno – historijskom naslijeđu Prvog svjetskog rata. Jedna od izlagačica na ovoj konferenciji bila je i Dina Memić, profesorica historije i muzejski radnik, koja je svojim izlaganjem “Kultura sjećanja, amnezije ili negiranja” prikazala kako promjena vlasti i političkog režima u BiH utječe na pojavu amnezije u kulturi sjećanja kada su u pitanju spomenici i kulturno – historijsko naslijeđe Prvog svjetskog rata. “Kolektivna sjećanja su instrument izgradnje kolektivnih identiteta, zajednice i nacije, koji se u dinamici društvenih odnosa međusobno…
U polumraku dobro poznate sobe, na prozor naslonjena djevojčica ispraća pogledom tragove odlazećih stopa dok se suze lede na -14. Zima je odavno zavladala kalendarski, ali tek juče je cijelom selu obukla snježnobijelu haljinu. Sve je utihnulo, jer kad snijeg pada, sva priroda ćuti i sluša. Kasni su sati. Nijema ponoć. Selo oivičeno planinama uveliko spava. Na njegovom jastuku od perja spavaju i njegovi mještani, jedino što je budno su nemiri i tek poneki vijesnik prošlosti koji se skrije iza ćoška zgrade pored koje tek treba da prođeš, i zaskoči te, obično noću, kad nemaš svjedoke i kad zaboraviš. Ili…
BiH postaje novo utočište migranata iz zemalja “visokog rizika”. Loš životni standard ipak ne sprječava ljude u BiH da pomognu drugima u nevolji, da pokažu svoju humanost i gostoprimstvo. Srebreničanin Nedeljko i njegova supruga, Poljakinja Jagoda, već godinama aktivno pomažu izbjeglicama i migrantima. Počeli su prije tri godine, kada se aktuelizirala takozvana Balkanska ruta i kada su hiljade izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Iraka…, počele pristizati u Srbiju, u nadi da će se preko Balkana domoći zemalja zapadne Europe. “Mi smo organizovali prve akcije prikupljanja pomoći – financijskih sredstava, opreme…, sve smo to strpali u naš auto i zajedno s još…
U Bosni i Hercegovini je jako teško zamisliti budućnost optimistično. Ekonomska kriza, društvena kriza, moralna kriza, kriza, kriza… Gdje je BiH društvo? Koliko se i da li se oporavilo poslije rata? Prvih godina nakon ratnih užasa i stradanja činilo se da ima nade i vjere u bolje sutra. Stizale su donacije, obnavljalo se porušeno, vraćali se izbjegli i prognani, pokretali se privatni poslovi… a onda je sve nekako stalo, ljude je obuzela apatija koja godinama sve više raste. Nekada se pitam da li smo svi mi uopšte normalni, da li poslije svega možemo biti normalni ili je ova zemlja jedna…
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak cijeni da su sve alternative Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ali da prvo treba ojačati građansko društvo, relativizirati značaj politike te osnažiti utjecaj drugih profesija. To je kazao na Konferenciji “BiH između ustavnih reformi i Evropske Unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću” koju su danas u Sarajevu organizirali Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Inicijativa Građanke za ustavne promjene i Agencija za ravnopravnost polova BiH. Ćurak smatra da je potrebno banalizirati političku dimenziju, jer je bh. društvo u fazi u kojoj je politika…
Odgajana sam u patrijarhalnoj nuklearnoj obitelji, gdje sam od malena shvatila da mama i ja imamo uloge drugačije od tatine i bratove. Bilo da se radi o kuhanju, pranju, peglanju, intelektualnom ili emocionalnom radu, mama je bila ta koja mi je indirektno davala do znanja da je to sve, ne samo njezina, već naša “zadaća”. Oblačenje u odjeću vječno rozih tonova, koja se ne bi trebala zaprljati na isti način kao i bratova, bratićeva, susjedova, je bilo servirano mom mozgu koji je svojom moći plastičnosti stvarao dvije različite slike svijeta: jednu za djevojčice i jednu za dječake. Sjećam se da…