Džordž III postao je kralj Velike Britanije i Irske 1760. i vladao sve do 1820. godine. Iako je u narodu bio cenjen i vodio uspešne vojne kampanje tokom Napoleonovih ratova, Džordž je ostao upamćen kao ludi kralj koji je izgubio Ameriku. Džordž Vilijam Frederik bio je treći monarh iz dinastije Hanover i prvi koji je rođen na tlu Engleske. Budući da mu je otac preminuo relativno mlad, Džordž je krunu nasledio od svog dede Džordža II kada je ima 22 godine. Godinu dana posle krunisanja, kralj Džordž se oženio Šarlotom Meklenburg Strelic, ćerkom nemačkog vojvode Karla Luisa Frederika Meklenburga. Ovo je…
Autor: Mreža za izgradnju mira / Network for Building Peace
Zamislite svijet u kojem bolesti ne postoje. Ta zarazna, kronična ili mentalna stanja koja ometaju naše tijelo. Zamislite da svi simptomi bolesti koje prepoznajemo jednostavno nestanu. Ako se nikada ne bismo razboljeli, bismo li ikada doživjeli smrt? Naravno, smrt nije uzrokovana samo bolešću, već i ubojstvima i samoubojstvima. Mogli bismo umrijeti zbog sudara automobila ili zbog neke druge nesreće. Prirodne katastrofe i one koje čovjek uzrokuje su neizbježne. Ili bismo u uvjetima bez hrane gladovali do smrti. Bismo li ikada starili u tako fantastičnom svijetu? To ovisi o tome hoće li starenje i bolest biti dio odvojenog procesa. Na neki…
U okviru istraživanja koje Projekat MEASURE II vodi o percepciji građana o nizu društvenih, političkih i ekonomskih pitanja u 2020. godini, koristit ćemo i Internet anketu da prikupimo što širi spektar odgovora građana. Cilj ove ankete je da se utvrde stavovi ispitanika iz Bosne i Hercegovine o nizu socijalnih, političkih i ekonomskih pitanja aktuelnih početkom 2020. godine. Upitnik će biti dio šire ocjene sveukupne situacije u zemlji i omogućava da ovo istraživanje obuhvati širok spektar mišljenja građana. Svi podaci koje podijelite u okviru ankete su povjerljivi i anonimni. Molimo odaberite najprikladniji odgovor (ili odgovore) na svako pitanje. Na kraju se nalazi…
Foto: AFP / Andrew Caballero-Reynolds MARKO KOSTANIĆ za Bilten Još u periodu grčke krize Međunarodni monetarni fond (MMF) se isticao u odnosu na preostale članice famozne Trojke: Europsku komisiju i Europsku centralnu banku. Dok su Komisija i središnja banka rezolutno inzistirale na štednji i popratnim politikama, iz MMF-a su tu i tamo dopirali disonantni tonovi. Oni nisu bili eksplicitni i nisu dolazili iz najviših ešalona, ali tu i tamo bi procurio kakav dokument ili analiza koji bi sugerirali da štednja nije rješenje. Štoviše, bivši grčki ministar financija Janis Varufakis je u memoarima tvrdio da mu je u privatnim, neformalnim razgovorima, tadašnja…
Spomenik 72. bojni Vojne policije, jedinici čiji su pripadnici bili osuđeni logorski čuvari – LoraFoto: Ivo Čagalj/PIXSELL Zašto bi hrvatsko pravosuđe dopuštalo da se Model Lora dovodi u pitanje ako je Model Lora porodio hrvatsko pravosuđe? Zbog čega bi institucije hrvatske pravne države omogućavale diskreditaciju maternice što ih je ispljunula? ‘Gospodine ministre, možete li vi jamčiti da će suđenje Dinku Šakiću biti pošteno i da, u slučaju da se pokaže kako nema dokaza protiv njega, neće – kao što to mnogi očekuju – biti osuđen samo zbog toga što je bio upravitelj jasenovačkog logora?’ To je pitanje u travnju 1998. godine novinar Nenad…
Upražnjeno mjesto ‘starih’ masovnih medija zaposjeli su ‘novi’ mediji tranzicije tabloidnog tipa, tržišno i kompetitivno orijentirani, posvećeni raznoraznim egzekucijama i bespoštednim utrkama za oglašivačima, srozavajući profesionalne standarde i ugled profesije Piše: Hajrudin Hromadžić za Portal novosti TABLOIDIZACIJA; pojam neposredno povezan uz tip medijâ – tabloide, koji produciraju sadržaje ‘lakog’ karaktera posvećene određenim okolnostima svakodnevnog života – nasilju, kriminalu, skandalima, aferama… – promovirajući time senzacionalizam i spinove ‘moralne panike’ u društvu. Pritom se najčešće izbjegavaju jasna političko-ideološka pozicioniranja takvih medija, ali je izražena njihova poslovno-profitna računica i marketinško-oglašivačka politika kreiranja potrošača. Kontekstualno je tabloidizacija dio fenomena tzv. žutog tiska s kraja 19. i početka 20.…
U širokom i velelepnom umetničkom opusu Dejvida Linča, jedna televizijska serija se izdvaja posebno od drugih radova. Tvin Piks se emitovala od 1990. do 1991. godine sa ukupno 30 epizoda sačinjenih u 2 sezone. Bez uzdržavanja se može reći da je serija vrlo brzo postala deo pop-kulture i postala jedna od najkultnijih i najpoznatijih tv serija ikad snimljenih. Međutim, ovde nije reč o gledanosti, popularnosti ili profitu koji je donela.Ovde je reč o nasleđu koja je ta serija ostavila iza sebe, na koji način i u kojoj meri je učinila to, kao i pravac koji je odredila za produkcijske kuće i filmske radnike.…
Vazda je Čaršija imala svoje priče, jer birvaktile nije bilo ovoliko naroda, pa se sve znalo; ko šta radi, kolko ko hajruje i od koga najviše. Znalo se ko kome pomaže i od koga se može očekivati pomoć. Ko se kod koga zadužuje i kad i kako vraća, a ko nije vratio na vakat, zašto nije, hoče li i kad će. Znalo se i ono što se nije znalo, biva što se krilo i mislilo da se ne zna. Vjerovalo se da će nafaka biti veća ako nahraniš siromašnog pa i mahluka i tako su počeli da vabe golubove, pa ih…
Milica gleda sina Acu kako leži na zemlji. Potpuno miran ispred zadnjih vrata auta, kroz koja je prvi izašao. Samo se spustilo dijete pored blatobrana, kao da će zavezati pertlu. I nema krvi oko dječaka, samo neka crna tufna što se sa zadnje strane duksa širi po ljubičastim rukavima. “Desna hemisfera mozga uglavnom je odgovorna za prostorno snalaženje, osjećaje, intuiciju, prepoznavanje lica i procesuiranje muzike. Ona obavlja i neke matematičke zadatke ali samo grube procjene i usporedbe.” Aco ima četiri godine i silno želi da ima više. Pa on je već veliki momak, radost oca Tome i majke Milice. Jeste,…