Nedavna presuda Haškog suda Ratku Mladiću predstavlja najbolji pokazatelj nepostojanja veze između sudski utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije i procesa suočavanja s prošlošću i pomirenja na tom istom prostoru. Već decenijama brojimo vrijeme od okončanja rata, a mi se i dalje pitamo zašto nakon niza suđenja (kako pred međunarodnim tako i pred domaćim sudovima) javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa nalazima sudova, odnosno sa činjenicama koje su sudovi utvrdili u sudskim postupcima protiv ratnih zločinaca. Ili jednostavnije rečeno – zašto su ratni zločinci za jedne zločinci, a za druge heroji? Da li su „naši“ uvijek heroji? Gdje je nestala empatija?
Prateći različite stavove i niz elektronskih prepiski[1] na društvenim mrežama nakon navedene presude Mladiću, zapanjila me žestina odbrane osuđenog zločinca, kao i potpuno zanemarivanje činjenica koje je Sud utvrdio. Nažalost, komentari i akcije[2] koje su uslijedile nakon ove presude nisu jedini primjer ignorisanja sudski utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima. Presude Haškog suda tako nisu polučile rezultat u poticanju procesa suočavanja sa prošlošću, a sudski utvrđene činjenice nisu iskorištene za dokidanje dominantne kulture poricanja.
Predsjednik Haškog suda Carmel Agius istakao je da je „Tribunal učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi utvrdio činjenice o ratnim sukobima. Utvrđivanje istine sada predajemo vama kako biste to iskoristili s ciljem pomirenja u regionu“[3]. Refik Hodžić navodi da „u haškim arhivama leži blago, istina o nama, istina o tragičnom sunovratu jedne zajednice ljudi koja je doživjela epistemološki zemljotres i zamijenila istinu za mit, institucije za mesije“[4]. Ali bojazan je i dalje prisutna. Kako dovesti u vezu sudski utvrđene činjenice i proces pomirenja u regionu.
Vjerovatno jedan od propusta leži i u nedostatku pravog načina prenosa suđenja i upoznavanja javnosti sa utvrđenim činjenicama. Mediji često prenose samo najosnovnije podatke, tragaju za senzacijom, a rijetko se udubljuju u sam predmet. Razlog tome je nepostojanje kapaciteta – sudski postupci su većini nerazumljivi, sudski utvrđene činjenice i suočavanje s prošlošću komplicirani, dugotrajni i nezanimljivi. S druge strane vrlo je malo specijaliziranih novinara sa integritetom koji mogu pratiti sudske postupke za ratne zločine i na taj način uticati na kreiranje javnog mnijenja. U konačnici to dovodi do situacije da suđenja i sudski utvrđene činjenice nemaju onaj značaj koji bi trebale imati u našim društvima u poticanju procesa suočavanja sa prošlošću. Rezultat je sveprisutno odsustvo odgovornosti, održavanje kulture poricanja i stvaranje mitova koje potiču političke elite.
Procesi izgradnje mira i pomirenja u regionu su zapravo započeti i održavaju se djelovanjem organizacija civilnog društva koje nastoje svojim aktivnostima obnoviti povjerenje među različitim grupama i pokrenuti proces suočavanja sa prošlošću. Nevladine organizacije na tome istrajavaju uprkos mnogobrojnim opstrukcijama i problemima. Sudski utvrđene činjenice su tako od izuzetne važnosti za njihove aktivnosti u programima koji se odnose na pomirenje jer je više nego očigledno odsustvo zvaničnog prihvatanja sudski utvrđenih činjenica u kreiranju pravnog okvira, edukativnih programa i stvaranja kulture sjećanja.
O autoru: Midhat Izmirlija, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na naučnoj oblasti Teorija prava i države. Naučni stepen doktora i magistra pravnih nauka stekao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a zvanje master of arts na postdiplomskom studiju „Human Rights and Democracy“ u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Područje istraživanja su funkcije države, teorija prava i tranziciona pravda.
O Balkan.Perspectives
Članak je objavljen u devetom izdannju časopisa Balkan.Perspectives. Balkan.Perspectives je regionalni časopis koji objavljuje forumZFD i koji se bavi temama vezanim za suočavanje sa prošlošću. Balkan.Perspectives za svrhu ima jačanje alternativnih pristupa suočavanju sa prošlošću na regionalnom nivou.
Možete se prijaviti za elektronsku verziju časopisa tako što ćete poslati e-mail na slijedeću adresu: balkan.perspectives@forumzfd.de
Cijeli časopis možete preuzeti na sljedećim linkovima:
B/H/S: http://www.dwp-balkan.org/bh/bpm.php?cat_id=6&text_id=2
ENG: http://www.dwp-balkan.org/en/bpm.php?cat_id=6&text_id=2
[1] Kako od strane anonimnih tako i komentatora potpisanih imenom i prezimenom.
[2] Vidi npr. http://avaz.ba/vijesti/bih/324235/na-sokocu-poceo-skup-podrske-ratku-mladicu ; https://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/U-Beogradu-skup-podrske-Ratku-Mladicu/452826 ; http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/foto-rasprodali-ceo-tiraz-srbi-dijele-poster-ratka-mladica-s-natpisom-srpski-heroj-1097176/; http://balkans.aljazeera.net/video/mediji-u-srbiji-nastavljaju-velicati-mladica
[3] Vidi: http://www.dw.com/bs/konferencija-o-naslje%C4%91u-ha%C5%A1kog-tribunala/a-39404682
[4] Vidi: http://lupiga.com/vijesti/haaski-sud-i-pomirenje-godine-koje-su-pojeli-zlocinci