Udruženje može osnovati društveno preduzeće kroz koje će ostvarivati profit, sa ciljem obezbjeđenja finansijskih sredstava za funkcionisanje udruženja.
Da se razumijemo, prvo usvojite sljedeće…
Neprofitne organizacije su specifičan oblik organizovanja, privatnog ili javnog karaktera, osnovane u cilju zadovoljavanja određenih potreba, odnosno ostvarivanja ciljeva koji nisu prevashodno vezni za profit, već za neke druge, socijalne, nacionalne, političke, kulturne, vjerske, afirmativne i slične ciljeve. Naziv “neprofitne” znači da one ne egzistiraju sa ciljem ostvarenja profita, dobiti i sl., već sa nekim drugim, društvenim, socijalnim, kulturnim, vjerskim, profesionalnim, i sličnim ciljevima – poboljšanje statusa osnivača kao grupe u okruženju, ostvarenje zajedničkih interesa i ciljeva i promovisanje.
One imaju veoma široku lepezu “djelatnosti”, ako se tako uopšte može nazvati predmet “poslovanja” neprofitnih organizacija, tu su političke stranke, dobrotvorne organizacije, ustanove za zaštitu ljudskih prava, udruženja za zaštitu lova i ribolova, udruženja potrošača, humanitarne organizacije, mikrokreditne organizacije, te mnoge druge raznovrsne organizacije.
Ciljevi poslovanja neprofitnih organizacija nisu usmjereni prema stvaranju profita i s tim povezano povećanju uloženog vlasničkog kapitala. Kroz djelatnost neprofitnih organizacija osigurava se zadovoljenje općih interesa i zajedničkih potreba šire zajednice isporukom dobara i usluga. Ako je djelatnost neprofitne organizacije pomognuta od države, dobra i usluge isporučuju se u skladu s državnom politikom. Odnosi s korisnicima usluga uspostavljaju se bez neposredne tržišne veze. Neprofitne organizacije ne finansiraju se prodajom proizvoda i usluga na tržištu, već se finansiraju iz drugih izvora (budžetskim sredstvima, sredstvima raznih subvencija, dotacija, doprinosa, članarina i sl.). Izuzetno, neprofitna organizacija može osnovati društveno preduzeće kroz koje će ostvarivati profit, sa ciljem obezbjeđenja finansijskih sredstava za funkcionisanje neprofitne organizacije.
S gledišta djelatnosti koju obavlja dijele se na:
- privredne (proizvodne),
- neprivredne (neproizvodne) organizacije.
S gledišta mjerenja uspjeha poslovanja sve organizacije mogu biti:
- profitne organizacije – osnovni cilj egzistencije je ostvarivanje profita (dobiti), ili
- neprofitne organizacije – njihov prvenstveni cilj egzistencije nije ostvarivanje profita, nego zadovoljavanje određenih javnih potreba.
Kod neprofitnih organizacija ne postoji neposredna tržišna veza između tih organizacija kao davalaca usluga i njihovih korisnika kao primalaca usluga.
Prema načinima finansiranja organizacije se dijele na:
- organizacije finansirane prodajom proizvoda, robe ili usluga – tržišni mehanizam je instrument mjerenja učinkovitosti poslovanja profitno orijentirane organizacije,
- organizacije finansirane sredstvima doprinosa, poreza, raznih subvencija, donacija, članarina i sl. – nepostojanje tržišta kao instrumenta alokacije resursa u zadovoljavanju javnih potreba.
Uvažavajući navedene klasifikacije, uz određeno generaliziranje, mogli bismo definisati neprofitne organizacije kao javne i privatne organizacije iz područja neprivrede koje se finansiraju iz poreza, doprinosa, subvencija, članarina i sl.
Prema kriterijima prepoznavanja neprofitnih organizacija s njima su izjednačeni organi uprave i državne službe.
Registracija preduzeća u BiH
U BiH postoje dva entitetska Zakona o privrednim društvima:
- Zakon o gospodarskim društvima FBiH i
- Zakon o privrednim društvima RS.
Oba Zakona su u značajnoj mjeri usaglašena, a u osnovi privredna društva se dijele na društva lica i društva kapitala.
Za društva lica su karakteristična personalna svojstva, poznanstvo i međusobno povjerenje članova društva, pa je zbog toga uveden princip neograničene, lične, solidarne i neposredne odgovornosti članova za obaveze društva.
Ova društva odgovaraju za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, ali i njihovi članovi odgovaraju neograničeno solidarno za obaveze društva ne samo unesenom imovinom, već i vlastitom, neunesenom imovinom. Zbog toga se, između ostalog, ovaj tip društava veoma rijetko registruje u BiH. Društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d.n.o.) i komanditno društvo (k.d.).
Društva kapitala su takvi privredni subjekti gdje je odlučujući kapital a ne lična svojstva osnivača. Kod ovih društava imovina društava je odvojena od imovine članova. Za svoje obaveze prema trećim licima društva kapitala neposredno odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, prema tome članovi društva ne mogu odgovarati niti biti tuženi za obaveze društva, već snose poslovni rizik i to samo do iznosa unešenog udijela.
Prvi korak je izrada osnivačkog akta. Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se Ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači. Kada d.o.o. osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je Odluka o osnivanju. Odluka ili Ugovor o osnivanju je potrebno da bude notarski obrađena.
Kapital se može unijeti u novcu, stvarima i pravima. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cjelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.
Ovaj priručnik je izrađen u sklopu posebno izrađenih modula prema potrebama 20 OCD koje su učestvovale u Smart Start program. Priručnik je izradila Sanela Agačević, Chronos.ba.
KORAK 1
Priprema i sastavljanje osnivačkog akta (opisano u gornjem tekstu, sadržaj Odluke o osnivanju). Notarska obrada osnivačkog akta košta cca 400 – 450 KM.
KORAK 2
Uplata osnivačkog uloga na prelazni račun kod banke po odabiru osnivača.
KORAK 3
Registracija kod Općinskog suda. Potrebni dokumenti:
- zahtjev za registraciju (komplet obrazaca se može naći na sudu);
- osnivački akt;
- dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun u banci;
- dokaz o uplati sudske takse i potvrda o uplati takse za objavljivanje oglasa o osnivanju kompanije u Službenim novinama FBiH, odnosno Službenom glasniku RS;
- potvrda iz poreske uprave o nepostojanju duga;
- ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje kompanije u unutrašnjem i vanjskom prometu – potpis se ovjerava od strane notara;
- izjava direktora o prihvatanju dužnosti;
- ovjerena kopija pasoša osnivača kompanije (ili dokaz o registraciji kompanije u matičnoj zemlji).
KORAK 4
Izrada pečata.
Uz zahtjev za izradu pečata privrednog društva mora se priložiti i kopija rješenja o upisu društva u sudski registar. Minimalan sadržaj pečata je naziv i sjedište kompanije. Izrada pečata se vrši u ovlaštenim pečatoreznicama. Troškovi izrade pečata se kreću od 30 do 50 KM, ovisno o sadržaju i veličini pečata.
KORAK 5
Podnošenje zahtjeva u Poreznu upravu za dobijanje Identifikacionog broja i Obavještenja o razvrstavanju na šifru djelatnosti. Troškovi kopiranja i ovjere dokumentacije cca 30 KM.
Korak 6,7,8,9,10 i 11 u sljedećem dijelu…
Kad ste već tu…
Prijavite se u SMART direktorij.
Serija članaka o Društvenom preduzetništvu za OCD je proizvod analize potreba OCD u Bosni i Hercegovini urađene u sklopu CPCD-ovog projekta Smart Start. Sve informacije su prikupljene s ciljem promocije i približavanja održivog poslovnog modela za OCD u BiH.