Stav da su mlađe generacije sklonije prihvaćanju Srba i suživotu budi nadu da će oni voditi društvo prema izgradnji mira, kaže povjesničarka i istraživačica u Documenti o rezultatima istraživanja ‘Izgradnja mira: razgovori s mladima u Hrvatskoj o temama rata u 1990-ima, pomirenja i tranzicijske pravde’
Piše: Mirna Jasić Gašić za Portal novosti
Proveli ste istraživanje ‘Izgradnja mira: razgovori s mladima u Hrvatskoj o temama rata u 1990-ima, pomirenja i tranzicijske pravde’. O čemu se radi?
Istraživanje u sklopu istoimenog projekta, koje koordinira udruga Polka iz Karlovca, a izvodimo kolegica Alice Straniero i ja, provedeno je u tri grada, Zagrebu, Rijeci i Karlovcu, s učenicima od 15 do 18 godina. Projekt je nastao s ciljem podržavanja procesa pomirenja među mladima i pokušaja utjecanja na sustav formalnog obrazovanja, posebno na kurikulume povijesti te građanskog odgoja i obrazovanja. Nakon održanih radionica, popunjenih upitnika i evaluacija, rezultate smo predstavile na seminaru ‘Žene u ratu’. Namjeravamo ih predstaviti i drugim zainteresiranima te utjecati na školski sustav.
Kakvi su zaključci?
Mišljenja dijela sudionika odražavaju prevladavajuće trendove u društvu – nacionalizam, revizionizam, težnju za nepropitivanjem i nekritiziranjem nacionalno važnih događaja. Vrlo negativnim smatramo stav nekih sudionika kako o ratu smiju govoriti isključivo osobe koje su u njemu sudjelovale. Na taj se način nastavlja prenositi stav određenih društvenih skupina o tome da se ratne teme ne smiju propitivati i da ih samo oni smiju interpretirati. Mnogi su bili vrlo skeptični oko mogućnosti suživota Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Ipak, projekt ostavlja nadu u mogućnost pomirenja i suživota u budućnosti. Sudionici su pokazali da žele znati više o temama rata, da su spremni sami istraživati i da ih žele kritički proučavati iz objektivnih izvora. Važne su i njihove tvrdnje da se o kontroverznim temama ne smije šutjeti, da se njima treba baviti kako se loši povijesni događaji ne bi ponovili. Stav da su mlađe generacije sklonije prihvaćanju Srba i suživotu budi nadu da će oni voditi društvo prema izgradnji mira.
Hoće li istraživanje pomoći unapređenju nastave povijesti i građanskog odgoja?
Rezultati projekta i istraživanja prezentirani su učiteljima i nastavnicima povijesti, hrvatskog jezika i drugih predmeta, osobama koje rade s mladima i urednicima udžbenika povijesti. Smatramo da ćemo ostvariti ciljeve zbog kojih je projekt i pokrenut – utjecanje na kurikulume povijesti i građanskog odgoja.