Sve češće se STEM obrazovanje ili STEM edukacija u javnosti predstavlja kao novi trend, moderni i cool akronim kada je u pitanju obrazovanje. Većina ljudi, barem prema našem iskustvu, STEM izjednačava s robotikom ili informatikom, premda to ne odgovara značenju samog akronima, kao ni smislu STEM obrazovanja.
STEM sadržaj je interdisciplinaran
STEM edukacija obuhvaćanja učenje četiri područja (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) na interdisciplinaran način koji ima svoju mjerljivu i jasnu primjenu. To bi značilo da, za razliku od obrazovanja koje je u školama podijeljeno na predmete, STEM edukacija obuhvaća rješavanje određenog problema koristeći znanje iz svih ovih područja. Na ovaj način želi se poticati učenje koje nije u „ladicama“ i ne obuhvaća činjenice koje su u tu „ladicu“ spremljene, nego znanje koje znamo kada i kako koristiti.
To bi, primjerice, značilo da pokus iz prirode u kojem se prati rast i klijanje sjemenke graha (uz kristale modre galice, vjerojatno naš najizvođeniji pokus iz prirodnih predmeta u školama) nije STEM sadržaj. Odnosno, na jedan način jest, jer pripada skupini prirodnih znanosti ( S – „science“ u akronimu), ali u spomenutom se slučaju ne traži primjena znanja iz ostalih „slova akronima“. Isto tako, vođeni definicijom o interdisciplinarnosti STEM-a, STEM sadržaj nije sastavljanje robota samo zato jer ovaj zadatak pripada inženjerstvu, kao što ni korištenje računala radi savladavanja osnovnih računalnih programa ili vještina također nije STEM. Ali ako u školi, primjerice, imate micro:bit i on vam služi da, umjesto vas, zalijeva biljku graha, onda ste stvorili STEM sadržaj jer vam treba znanje iz prirode (koliko vode, kakvu zemlju i koliko svijetlosti treba biljka), a koristit ćete i vještinu programiranja kako bi, nazovimo ga, set za zalijevanje biljaka radio pouzdano. Isto tako, ovaj primjer STEM sadržaja ima i vrlo jasnu primjenu – riješio je konkretan problem, zalijeva biljku umjesto vas.
STEM nije oprema, STEM je pristup
Dakle, STEM sadržaj ne znači posjedovati robota, računala ili neku drugu suvremenu opremu zbog čega bi se mogli pohvaliti STEM obrazovanjem u našoj zemlji. To je zaista daleko od istine. Naravno, to ne znači da nam u školi ne trebaju računala, dapače, većina nas želi da nam djeca budu informatički pismena, ali važno je pojasniti da se smisao STEM-a ne krije u opremi, nego u metodici, pedagogiji rada.
Tako od jedne obične grafitne olovke možemo osmisliti STEM zadatak pri čemu zadatak ne mora biti previše maštovit ili težak ili novčano i vremenski zahtijevan nego može obuhvatiti samo nekoliko pitanja, poput sljedećih: Od kojeg je materijala građena olovka? Gdje taj materijal pronalazimo u prirodi? Kolika težina je potrebna da bi olovka puknula na dva dijela? Može li grafitna olovka upiti vodu? Koliki je obujam olovke? Složi geometrijski lik ili tijelo uz pomoć olovki! Složi model uporabnog predmeta s deset olovaka. Na koje sve načine, osim za pisanje, možemo iskoristiti olovku? Skiciraj dizajn nove olovke koja će imati još barem dvije primjene, osim pisanja! Zašto je cijena grafitne olovke 6 kn? Zamislite samo što bi učenici morali sve napraviti, razmisliti, osmisliti ili raspraviti da što samostalnije odgovore na neka ili sva ova pitanja i koliko bi oni znanja iz ovog zadatka „izvukli“.
Dakle, STEM znači pred učenice i učenike staviti zadatke koji potiču kombiniranje svih dosadašnjih znanja, kritičko razmišljanje, detaljnu analizu, logičko promišljanje, učenje kroz metodu pokušaja i pogreške, princip „uradi sam“, praktičan rad, argumentirane rasprave, poznavanje znanstvene metode (kako testirati pretpostavku) itd. Često obuhvaća i timski rad, a kroz dobro postavljene zadatke STEM sadržaj predstavlja dobar (zahtjevan, ali djeci dostižan) omjer korištenja znanja i vještina. Kroz izazovne zadatke potiče se i strpljenje, upornost, preciznost, usmjerenost ka rješavanju problema unatoč preprekama, zbog čega lekcije često prelaze STEM metodu te ulaze i u ono područje odgoja gdje učitelj ima priliku pozitivno utjecati na svoje učenike/ce.
Učitelji su ključni u obrazovanju djece
Iz svega navedenog zaključujemo kako su u STEM obrazovanju ključni učitelji/ce. Učitelj koji poznaje metodiku STEM-a, ili za one koji ju ne poznaju, potreban je pripremljen STEM program u kojem je cilj usvojiti, nazovimo to, STEM metodiku. Tako bi učitelji bili osposobljeni samostalno osmišljavati i svojim učenicima prilagođavati STEM sadržaje.
Jedino s kvalitetnim, stručnim i osposobljenim učiteljskim kadrom možemo osigurati da STEM obrazovanje postane održiv dio našeg školstva. Za to je potreban sustavan, temeljit i dugogodišnji rad nadležnih institucija koje bi trebale imati jasnu viziju kako treba izgledati obavezno obrazovanje u našoj zemlji i ne, naravno, samo na području STEM-a. Srećom dok naša država pokušava, postoje pojedinci i organizacije koje u međuvremenu mogu, znaju i hoće djeci pružiti obrazovanje sukladno stoljeću u kojemu žive. Jedna od takvih, jasno i glasno rečeno, je i Bioteka.