SO Srebrenica donijela odluku da se u ovom gradu podigne spomenik miru. Univerzalni spomenik miru u BiH, bez direktne veze sa žrtvama minulog rata bilo kojeg naroda. Spomenik se podiže na prijedlog OHR-a.
Autor Marinko Sekulić za Deutche Welle
„O inicijativi za gradnju spomenika mira u Srebrenici razgovaralo se gotovo godinu dana u neformalnim krugovima a onda smo se usaglasili sa prijedlogom predstavnika iz nekih međunarodnih organizacija, prije svih OHR-a, da to i zvanično pokrenemo”, kaže za DW načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić.
Na pitanje da li je ovo kompromis tome što predstavnici međunarodnih institucija i organizacija, gotovo nikad, ili rijetko kad, dolaze na obilježavanja stradanja Srba pa se ovim želi odavati pošta bošnjačkim i srpskim žrtvama na jednom mjestu, Mladen Grujičić je u svom odgovoru izričit.
„Ne. Ovaj spomenik neće imati nikakve povezanosti sa minulim ratom i njegovim žrtvama. Ovo će biti možda jedan od rijetkih spomenika podignut miru. Mi želimo podići spomenik miru i da to bude mjesto na kome se neće pričati o stradanjima i stradalim. Tu se neće pominjati prošlost. Cilj nam je zajednički provesti samo neko vrijeme kraj spomenika, pokazujući na taj način da je život pobijedio smrt, da je mir pobijedio rat. To je koncept kojim želimo izbjeći svaku povezanost sa žrtvama rata bilo koje nacije”, kaže Grujičić.
Na isto pitanje dr Radomir Pavlović (SNSD) je kazao kako “želimo mir ali i dati putokaz mladima da trebaju razmišljati o budućnosti, a ne ponavljati greške vraćajući se u prošlost”.
“Za ovu odluku glasali su svi srpski odbornici što je poruka OHR-u šta mi želimo i bez obzira na njihova dodvoravanja nekim u BiH, to je dokaz naše opredjeljenosti za mir, to je naša želja i ovo nema nikakve veze sa ratnim dešavanjima u Srebrenici”, kaže Pavlović.
Spomenik paravan za diskriminaciju Bošnjaka
Mada je SO Srebrenica odluku o postavljanju spomenika u centru grada donijela bez i jednog glasa protiv, nije sve išlo glatko, na momente bilo je i teških riječi. Odbornik Zulfo Salihović smatra da je Srebrenica osjetljiva tema u svakom pogledu i da je prije donošenja ovakve odluke trebalo provesti javnu raspravu u narodu, konsultovati udruženja porodica žrtava itd. On je podsjetio da zbog ratnih dešavanja u Srebrenici Bošnjaci ne vjeruju mnogo međunarodnim faktorima i plaši se da je ova odluka, kako kaže, „paravan za diskriminaciju Bošnjaka povratnika u Srebrenicu i Republiku Srpsku”.
„Ja želim jasno da kažem, kao Bošnjak koji je preživjeo genocid u Srebrenici, da sumnjam u iskrenost namjera svih inicijativa koje dolaze od međunarodnih organizacija i nekih predstavnika međunarodnih institucija pa i OHR-a i UN-a. Pitam se zašto se baš sad, OHR-u i UN-u toliko žuri da ovaj spomenik naprave u Srebrenci? Ja bih predstavniku OHR-a, iz kancelarije u Bratuncu poručio da svom šefu Incku prenese da mir u Srebrenici neće postići spomenikom u centru Srebrenice, makar on bio visok 30 metara, ako najprije ne učini sve da Bošnjaci u Srebrenici i RS ne budu diskriminirani u svakom pogledu”., kaže Halilović.
Njegov kolega odbornik Miloš Milovanović demantuje Salihovića i kaže da u RS niko nije diskriminiran, jer je “slobodan svima dozvoljen i omogućen”. On takođe smatra da je trebalo u javoj raspravi o odluci za spomenik poslušati i glas naroda, i kaže da ima i lične razloge da ne vjeruje visokom predstavniku u BiH, Valentinu Incku.
Tri konstitutivna i ostali
Spomenik kao poruka mira za budućnost iz Srebrenice bi trebalo da bude otkriven 21. septembra 2019. na Međunarodni dan mira. Spomenik će biti u centru grada, a za samu lokaciju postoje dva prijedloga. Prvi je da bude u kružnom toku saobraćaja na Trgu Mihajla Bjelakovića i druga u malom gradskom parku desetak metara dalje. Postavljanje spomenika i uređenje prostora oko njega trebalo bi da vizuelno obogati i dâ novi izgled centralnom gradskom trgu. Spomenik miru u Srebrenici predstavljat će mesingana skulptura na postamentu dimenzija 2×2 metra i visoka tri metra u vidu podlaktica ruku čije šake na dlanovima drže zemljinu kuglu (globus) na čijem vrhu, zagrljeni stoje četvoro djece (simbol naroda koji žive u BiH, tri konstutivna i ostali).