Prošli su još jedni Opći izbori u BiH, već treći od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”.
Sud u Strazburu je krajem 2009. godine presudio da Ustav BiH krši ljudska prava manjina zbog nemogućnosti da se građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima kandidiraju za visoke funkcije poput Predsjedništva BiH i Doma naroda.
Nakon presude u slučaju Sejdić i Finci, uslijedio je cijeli niz drugih presuda.
Osobe koje se izražavaju samo kao građani i građanke BiH, kao u slučaju Azre Zornić nisu mogli biti kandirani za Dom naroda i za Predsjedništvo.
Azra Zornić je također dobila presudu protiv BiH. Ni konstitutivni narodi nemaju sva prava pa tako ni Ilijaz Pilav nije mogao kao Bošnjak s mjestom prebivališta u Srebrenici biti kandidat za člana Predsjedništva BiH jer živi u Republici Srpskoj, a ne u Federaciji BiH.
Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu bacile su puno svjetlo na diskriminaciju pojedinaca u Ustavu i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
“Diskriminacije onemogućavaju da pojedini budu kandidati za visoke političke funkcije člana Predsjedništva BiH ili člana Doma naroda. Naravno, ne radi se, nažalost, samo o manjinama. Radi se i o pripadnicima konstitutivnih naroda koji ne žive na pravom dijelu teritorije tako da su na isti način kao i pripadnici manjina obespravljeni. Ipak, za njih postoji jednostavno rješenje, presele se u drugi entitet i onda dobijaju sva prava. Pripadnici manjina, jednostavno gdje god da odu ne mogu dobiti ta prava”, napomenuo je Finci.
Napominje da će uskoro devet godina od presude suda u Strazburu i da su od tada tri puta održani Opći izbori u BiH.
Na pitanje zašto zapad, kao najveći partner BiH, sada šuti o toj presudi, naš sagovornik kaže da se presuda suda u Strazburu može vrlo jednostavno provesti.
“Kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum u tom trenutku svima je bilo daleko važnije da se zaustavi rat nego da se u Bosni i Hercegovini počnu u cjelosti ili u potpunosti uvažavati ljudska prava. Da ne bi sam priznao svoju grešku, zapad i dalje šuti, a naravno u samom Daytonskom ustavu, piše da se on može promijeniti i to vrlo jednostavno”, rekao je naš sagovornik i podsjetio da je 2010. donesen Aneks 1 koji se tiče Distrikta Brčko i da je tu postojala opća saglasnost, ali i podrška Zapada.
Ilijaz Pilav, koji je 2016. godine dobio presudu protiv BiH, izjavio je za Radiosarajevo.ba da je BiH ratificirala protokol 12 Europske konvencije za ljudska prava nakon presude suda u Strazburu i da opet ništa nije učinjeno.
“Taj protokol 12 je nadnacionalni akt, odnosno, on je nadređen svim nacionalnim zakonima u bilo kojoj zemlji u Europi. On je iznad Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.Koliko ja znam, BiH je ratificirala taj akt, uprkos tome opet Europa šuti. Protekao je još jedan izborni ciklus u BiH i opet je prekršena Europska konvencija o ljudskim pravima, gdje se neki ljudi nisu mogli kandidrati za funkcije zbog nacionalne pripadnosti”, rekao je Pilav.
Osvrnuo se i na visokog predstavnika koji je tumač Daytonskog mirovnog sporazuma za kojeg je rekao “da odavno ne koristi svoja ovlaštenja i odavno ne radi ono što bi morao raditi”.
Zaključio je da nije optimista da će se ikada ovaj problem riješiti.
Tekst je nastao u saradnji sa Inicijativom građanke za ustavne promjene.